Potonuće vrijednosti dionica i kriptovaluta te skok cijena nafte – tako je izgledala jučerašnja reakcija svjetskih financijskih tržišta na rusko priznanje neovisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih područja u koje je već ušla ruska vojska radi “održavanja mira”.

Od važnijih europskih burzovnih indeksa, njemački DAX, francuski CAC i talijanski FTSE MIB gubili su prijepodne oko jedan posto vrijednosti dok se cijena bitcoina spustila za 2,6 posto na 37.200 dolara, najnižu vrijednost u posljednja dva tjedna.

Burzovna reakcija i ne čudi s obzirom na upozorenja analitičara da će odluka predsjednika Vladimira Putina da prizna separatistička područja Narodnih republika Donjeck i Lugansk dodatno raspaliti ionako visoke tenzije između Rusije i Zapada.

Manje oštro i ciljanije
“Sudionici financijskih tržišta sada čekaju odgovor SAD-a i Europe”, stoji u bilješci analitičara australske Commonwealth Bank of Australia koju prenosi Reuters. No, prema prvim najavama iz Washingtona, taj odgovor neće biti tako snažan kako je do prije desetak dana najavljivao predsjednik Joe Biden.

Dužnosnici Bidenove administracije izjavili su kako takav Putinov potez, budući da je Rusija već imala tamo vojsku, nije osnova za uvođenje šireg paketa sankcija koje su SAD i saveznici najavili u slučaju invazije na Ukrajinu. Umjesto toga, Bijela kuća najavila je odvojene, manje oštre i ciljanije sankcije.

Predsjednik Joe Biden izdao je izvršnu naredbu koja će, kako je rekla glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, “zabraniti nova ulaganja, trgovinu i financiranje od strane američkih osoba prema, iz ili u takozvane DNR i LNR regije Ukrajine”, misleći pritom na samoproglašene regije Donjeck i Lugansk.

Psaki je kazala da će SAD nove mjere najaviti u utorak, a bit će usmjerene na Rusiju. Vjerni američki saveznik, Ujedinjeno Kraljevstvo, najavilo je da će smjesta uvesti oštre sankcije Rusiji, izjavio je u utorak premijer Boris Johnson. Na meti sankcija, rekao je premijer, naći će se ne samo entiteti u Donjecku i Lugansku, već i u samoj Rusiji.

Po Johnsonovim riječima, Britanija će sankcijama napasti ruske gospodarske interese što snažnije može. “Putin će, ako izvrši invaziju na Ukrajinu, uvidjeti da se uvelike preračunao”, kazao je Johnson.

Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, na pitanje koliko bi najavljene zapadne sankcije mogle uistinu pogoditi rusko gospodarstvo ističe kako bi one mogle biti pogibeljne samo kada bi Zapad bio jedinstven. “Tko je Zapad? Je li to isključivo SAD, Velika Britanija ili i Europska unija?

Mi se nalazimo u multipolarnom svijetu, tako da je to već prva ozbiljna pukotina u eventualnim sankcijama. Druga je stvar što ne možete nikoga ozbiljno sankcionirati, a da i sami ne osjetite posljedice. Treća je stvar što će Rusija vjerojatno pronaći nova tržišta”, ističe Brkić. Osvrćući se na ukupnu ukrajinsku krizu, Brkić kaže kako se u suštini radi o interesima, a ne o vrijednostima kao što zapadne vlade žele prikazati.

“Priznavanje međusobnih interesa jedino je što može osigurati pregovore i eventualni kompromis. Na kraju krajeva, temeljni preduvjet za globalni poredak koji bi bio pravedan jest priznavanje interesa nacionalnih država”, ocjenjuje Brkić. SAD i njegovi saveznici su se u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i “izgovor za rat”.

Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield izrazila je prezir prema izjavi Putina da će ruska vojska u Donjecku i Lugansku preuzeti mirotvornu ulogu. “Naziva ih postrojbama za održavanje mira. To je glupost. Znamo što uistinu jesu”, rekla je Thomas-Greenfield.

Ukrajinski veleposlanik Sergij Kislitsja tražio je da, usprkos potezu Rusije, granice njegove zemlje ostanu “nepromijenjene”. Pozvao je Moskvu da poništi odluku o priznanju separatističkih pokrajina u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.

“Tražimo od Rusije da poništi tu odluku i vrati se za pregovarački stol”, rekao je veleposlanik. Kazao je da Kijev osuđuje naredbu o raspoređivanju “okupacijskih snaga” u istočnoj Ukrajini te zatražio potpuno i hitno povlačenje tih snaga. Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzja je rekao da je Moskva i dalje “otvorena za diplomatsko rješenje”, ali je upozorio na, kako je rekao, “ukrajinsku agresiju”.

Najsnažniji adut koji Zapad drži u rukama kada je riječ o sankcijama protiv Rusije je isključenje te ruskih banaka iz međunarodnog sustava plaćanja SWIFT te zabrana američkim, britanskim i europskim investicijskim fondovima da ulažu u ruske državne obveznice.

Skok prinosa
Krajem prošle godine strani ulagači imali su u svojim portfeljima ruskih obveznica vrijednih malo iznad 43 milijarde dolara. Međutim, pitanje je hoće li Zapad odmah odigrati tu kartu s obzirom na najavljene blaže sankcije. Inače, prinos na rusku 10-godišnju obveznicu u ponedjeljak je skočio na 10,6 posto.

Podsjetimo, prinos i vrijednost obveznica kreću se u suprotnom smjeru. Rusija se sa 650 milijardi dolara može pohvaliti jednim od najvećih deviznih rezervi u svijetu, no troškovi osiguranja njezina duga skočili su na najvišu razinu od 2016. godine.U takvim okolnosti ruska rublja pala je jučer na najnižu razinu u posljednje dvije godine.

Naime, u jednom je trenutku tijekom trgovanja tečaj rublje prema dolaru pao sve do 80,97 rubalja, što je razina posljednji puta viđena 23. ožujka 2020. godine. Ruska središnja banka objavila je kako je spremna posegnuti za mjerama kako bi osigurala financijsku stabilnost, bez navođenja detalja.

Financijski analitičari smatraju da će ova nova eskalacija ukrajinske krize imati šireg utjecaja na povjerenje globalnih investitora, povrh dosadašnjeg pritiska rasta troškova zaduživanja država tijekom ove godine.

Dok cijene dionica i caluta padaju, cijene nafte premašile su u utorak na početku trgovine na londonskom tržištu 99 dolara. Na početku trgovine u Londonu cijena barela poskočila je 3,71 dolar u odnosu na prethodno zatvaranje, na 99,1 dolar.

Na američkom tržištu barelom se u elektronskoj trgovini trgovalo po 4,41 dolara višoj cijeni, od 95,72 dolara. Ukrajinsko-ruski sukob mogao bi imati “značajne implikacije” po cijene nafte, rekla je za BBC direktorica odjela makrostrategije u Manulife Investment Managementu Sue Trinh.

Sankcije koje bi prisilile Rusiju da isporučuje manje nafte ili prirodnog plina “snažno bi utjecale na svjetsko gospodarstvo”, upozorila je Trinh.

Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, napisao je ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak u pismu energetskoj konferenciji u Dohi. Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi. “Želimo uravnotežena globalna tržišta plina”, poručio je Šulginov.