Albanske obale pod najvećim su utjecajem erozije u Europi. Stručnjaci kažu da su razlozi tome klimatske promjene i nekontrolirana urbanizacija.

Uz ušće rijeke Seman u Jadran, u središnjoj Albaniji, potopljeni su mnogi bunkeri izgrađeni tijekom vladavine diktatora Envera Hoxhe za slučaj američke, sovjetske ili kineske invazije.

Istu sudbina dočekala je i policijsku postaju, sportski teren i naftnu bušotinu.

Na plažama se mogu vidjeti polomljena stabla, a urušeni krovovi kuća govore o nemoći stanovnika da se bore protiv mora koje neprestano napreduje prema unutrašnjosti.

Tranzicija

Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija zajedno grade solarnu elektranu snage 700 megavata

ljubazni i susretljivi

Srbi otkrili novu hit-destinaciju: ‘More tirkizno, cijene smiješne, a korona kao da ne postoji’

“Bunkeri su napravljeni da izdrže gotovo sve, ali su izgubili svoju jedinu bitku – s morem.” kazao je za AFP 80-godišnji Ilir Zani.

Lokalno stanovništvo tvrdi da je u samo tri desetljeća na ovome području Jadransko more progutalo 800 metara obale.

Izmir Mernica, stanovnik sela kraj ušća Semana, pribojava se da bi njegova kavana mogla biti iduća. “Zabrinuti smo zbog mora koje guta sve pred sobom”, rekao je prstom pokazujući vodotoranj koji viri iz mora.

Godine 2009. vlasti su tenkovima iz mora izvukle sedam potopljenih bunkera . Zbog strujanja mora oko bunkera nastajali su virovi, zbog kojih su mnogi plivači utopili.

Desetak godina kasnije, bunkeri su opet pod vodom. More ih je “uzelo natrag”, rekao je Mernica.

Prema stručnjacima za klimatske promjene Programa Ujedinjenih Naroda za razvoj (UNDP), oko trećine albanske obale duge 427 kilometara pod utjecajem je erozije, a godišnje nastrada metar do dva obale.

Abdulla Diku, stručnjak za zaštitu okoliša, kazao je da u Albaniji zbog rasta razine mora godišnje nestane oko 27 tona tla po hektaru zemlje, što je oko 11 puta više od europskog prosjeka.

Vlash Moci iz sela Qerreta još uvijek održava bunker u kojemu se nekoć čuvalo oružje za protuzračnu obranu, a sada se u njemu nalazi kafić koji privlači strane turiste.

Moci (64) brine da bi rast razine mora mogao biti poguban po njegovo poslovanje, budući da je susjedni blijedozeleni bunker nalik na leteći tanjur već napola pod vodom. “Bojimo se da bi nas valovi jednoga dana mogli progutati. Situacija je strašna.” rekao je AFP-u.

Vlasnici vila i hotela u Qerretu protiv mora bore se gradnjom ilegalnih okomitih gatova. No stručnjaci tvrde da takve mjere mogu samo pogoršati situaciju.

Žarište erozije

“Takva pojedinačna rješenja štete bioraznolikosti i morskom ekosustavu” upozorava Mirela Kamberi, stručnjakinja iz UNDP-a. Rješenje ovoga problema još se ne nazire, budući da se ništa ne poduzima kako bi se spriječio rast razine mora.

Stručnjaci predviđaju da će se razina mora u Albaniji do 2100. godine zbog klimatskih promjena povećati za između 40 i 105 centimetara.

Problemima doprinosi i krčenje šuma, neregulirano jaružanje iz rijeka koje je ubrzalo njihove tokove i nekontrolirana urbanizacija diljem obale. Sve je to oštetilo prirodne načine obrane toga područja.

“Problem je u tome što su za potrebe gradnje posječena gotovo sva stabla jele, što je naštetilo prirodnim sustavima”, kazao je bacajući udicu u more 66-godišnji Besnik Zara.

U gorju u okolici Tirane, vidljive su posljedice erozije koja je oštetila i unutrašnjost zemlje. Uzrok tome su krčenje šuma i rijeke koje utječu u obližnje umjetno jezero.

Jezero koje opskrbljuje glavni grad pitkom vodom već se može smatrati žarištem erozije, kazao je Diku. Kako bi se nosile s problemom, vlasti su 2016. zabranile sječu stabala na tome području.

Također, zavjetovale su se ispuniti obećanja dana na Konferencijama UN-a o klimatskim promjenama UN-a u Parizu i Glasgowu te su počele donositi nove zakone.

“Kriminal protiv okoliša tretirat će se prema kaznenom zakonu kao zločini protiv čovječnosti, imovine ili će biti izjednačeni s organiziranim kriminalom” upozorio je ministar unutarnjih poslova Bled Cuci.