Ulaganja u željeznicu velike brzine (alta velocità – AV) i digitalizaciju javne uprave temelj su talijanskog plana za oporavak i otpornost (NPOO) vrijednog 220 milijardi eura.

Kako piše Financial Times, plan radikalne preobrazbe gospodarstva koji bi trebao razriješiti višedesetljetne boljke, poput anemičnog rasta, premijer Mario Draghi predstavit će parlamentu početkom ovog tjedna.

Najveći dobitnici

Italija i Španjolska dobit će najviše novca iz europskog fonda za oporavak od pandemijske krize, gledano u apsolutnom iznosu. Draghijev plan uključuje 30 milijardi eura proračunskog novca te 191,5 milijardi eura kredita i bespovratnih sredstava kroz mehanizam Next Generation EU, tvrde upućeni izvori FT-a.

Plan mora uspjeti na dvije fronte. Osim što je ključan za pokretanje bržeg talijanskog ekonomskog rasta i ubrzanje prijelaza prema niskougljičnom i visokotehnološkom gospodarstvu, talijanski plan važan je i za vjerodostojnost europskih napora u oporavku od koronakrize.

Talijanski NPOO fokusirat će se na poboljšanje učinkovitosti elektroprijenosne mreže, ulaganja u projekte dobivanja energije iz vodika i drugih obnovljivih izvora te poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada u državnom vlasništvu.

Ulaganja europskog novca fokusirat će se na šest područja. To su digitalna transformacija gospodarstva, klimatska i ekološka ulaganja, infrastruktura, obrazovanje, zdravstvo te poticanje rodne i socijalne uključenosti.

Bivši prvi čovjek Europske središnje banke želi i pokrenuti strukturne reforme koje bi trebale riješiti probleme koji desetljećima guše gospodarstvo, poput pravosuđa i lokalne uprave.

To uključuje digitalizaciju upravnih procedura te “preslagivanje” pravosudnog sustava radi ubrzanja sudskih parnica, reorganiziranja sudova te modernizacije sudbenog sustava.

Puževim korakom

Talijansko pravosuđe već je godinama na glasu kao jedno od najsporijih u Europskoj uniji, a ekonomisti u njega upiru prstom kao glavnog krivca što Italija nema više stranih ulaganja.

Prema podacima Svjetske banke, provedba ugovora u Italiji u prosjeku traje 1100 dana, dvostruko više nego u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj. Ministar gospodarstva Daniele Franco dobit će zadatak nadziranja provedbe reformi i ulaganja ostalih ministarstava i jedinica lokalne samouprave, ističu FT-ovi izvori.

Ubrzavanje ekonomskog rasta posebno je značajno za Italiju u kontekstu održivosti javnih financija jer su troškovi koronakrize podigli javni dug na 150 posto vrijednosti BDP-a.

Podsjetimo, članice Europske unije imaju rok do kraja travnja da u Bruxelles pošalju prijedloge planova. Europska komisija potom će na tržištima kapitala prikupiti 750 milijardi eura koji će se distribuirati članicama.