Europska unija (EU) namjerava osnovati posebnu zakladu za financiranje poslijeratne obnove Ukrajine, a najveći financijski teret podnijet će države-članice.

Međutim, obnova ne bi trebala biti usmjerena samo na uništenu fizičku infrastrukturu, već i na izgradnju institucija kako bi se iskorijenila (ili barem bitno srezala) endemska korupcija u toj zemlji, smatra dio europskih vlada.

Kako navodi Bloomberg pozivajući se na upućene izvore, Bruxelles je poručio diplomatima kako radi na EU instrumentu koji će se fokusirati na dugoročne potrebe Ukrajine u obnovi.

Investicije i reforme
Modelirana prema europskom fondu za oporavak od pandemije, zaklada će financirati investicije i reforme u dogovoru s vladom u Kijevu. Još nije definirano koliko će novca doći u obliku kredita, a koliko kao bespovratna sredstva.

S obzirom da rat i dalje bjesni, Europska komisija ne želi još definirati veličinu te zaklade, ali su veleposlanici država-članica dobili informaciju da će biti potrebno nekoliko stotina milijardi eura tijekom idućih desetljeća.

Inače, teme poslijeratne obnove Ukrajine te moguće ruske isplate ratne odštete u idućih nekoliko tjedana bit će u fokusu s obzirom da se u Bruxellesu i Washingtonu raspravlja kako financijski pomoći Kijevu, ali i osigurati da dio te pomoći ne završi “na krivom mjestu”, odnosno u privatnim džepovima.

Svjetska banka sutra će biti domaćin ministarske sjednice na temu Ukrajine tijekom proljetnog zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu. Očekuje se da će toj sjednici nazočiti i Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije. Za sada je teško išta planirati dok ruske snage i dalje ruše ukrajinske gradove, no kada i rat završi, postoji nekoliko značajnih prepreka obnovi.

Dvije najveće su široko rasprostranjena korupcija u Ukrajini te nedostatak snažnih nadzornih mehanizama. Nizozemska vlada je sugerirala kako bi svaki instrument namijenjen obnovi mogao biti upotrijebljen i za jačanje institucija koje bi olakšale pristupanje Ukrajine u EU.

Prvi korak u osnivanju zaklade za obnovu bit će procjena financijskih potreba koje će provesti Europska komisija u suradnji sa Svjetskom bankom.

Ukrajinska vlada procjenjuje da je ruska agresija do sada pričinila štete od bilijun dolara. Većina inicijalne pomoći stoga bi otišla na obnovu infrastrukture te podršku pružanju javnih usluga.

Najteže pogođeni sektor
Predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je čelnici EK-a Ursuli von der Leyen kako vlada treba između 5 i 7 milijardi dolara mjesečno kako bi isplatila plaće državnim službenicima, mirovine te ostale socijalne izdatke. Europska komisija također razmatra produženje jamstava za pomoć korporativnom sektoru.

Ukrajinska vlada procjenjuje da je trećina kompanija u zemlji potpuno prestala s radom dok je 45 posto njih značajno smanjilo aktivnosti. Rat je posebno snažno pogodio poljoprivredni sektor, jedan od najznačajnijih u ukrajinskom gospodarstvu.

Naime, velike površine oranica ne mogu se koristiti, poljoprivrednici se suočavaju s povećanim troškovima proizvodnje, a izvoz poljoprivrednih proizvoda iz crnomorskih luka značajno je otežan. Dio članica, poput Švedske i Slovenije, predlaže da se ruska imovina proslijedi Ukrajini.

Primjerice, zamrznuta imovina ruskih oligarha ili ekstra dobit zbog visokih cijena nafte i plina mogli bi poslužiti u tu svrhu. Od početka rata 24. veljače EU je već odobrio 600 milijuna eura kredita te je ubrzao pripreme za odobravanje dodatnih 600 milijuna eura do ljeta. Bruxelles radi i na dodatnom kreditnom paketu slične veličine.

Odvojeno, MMF je odobrio 1,4 milijarde dolara izvanrednog financiranja za Ukrajinu te otkazao 2,2 milijarde dolara vrijednu tranšu kredita od 5 milijardi dolara. Razlog je što Ukrajina u ovim okolnostima ne može provesti reforme koje su preduvjet za puštanje te tranše.