Europska unija finalizira dogovor koji bi Ukrajini osigurao snabrdijevanje prirodnim plinom sa Zapada. Time bi se ta država otela energetskom zagrljaju Rusije i još više približila Europskoj uniji. Kako piše The Wall Street Journal, pozivajući se na upućene izvore, do gotovo izvjesnog dogovora o opskrbi plinom dolazi desetak dana uoči sastanka čelnika 28 država članica EU sa svojim istočnim susjedima u Vilniusu.

Okosnica summita trebao bi biti trgovinski i politički sporazum s Kijevom, međutim samo potpisivanje dovedeno je u pitanje zbog niza neriješenih pitanja, poput primjerice sudbine zatvorene bivše premijerke Ukrajine Julije Timošenko. Neizvjesnost unosi i to što je ukrajinski parlament jučer odlučio prolongirati raspravu o zahtjevu EU da se bivšu premijerku pusti iz zatvora i da ode na liječenje u inozemstvo.U međuvremenu, europski dužnosnici užurbano traže načine kako bi othrvali Ukrajinu iz šapa Rusije, koja intenzivira pritisak na Kijev da izbjegne potpisivanje sporazumja s Bruxellesom. Moskva to doživljava kao bitno uplitanje u njezinu zonu interesa i želi da se Ukrajina pridruži njezinoj carinskoj uniji koju čine druge bivše sovjetske republike.Čini se da su Europljani našli najbolji lijek za ruske ambicije, jer bi uvoz prirodnog plina preko Slovačke omogućio Ukrajini pristup velikoj količini tog energenta, i još po povoljnijim cijenama od onih koje Kijevu zaračunava ruski državni plinski monopolist Gazprom.

Iz Europske unije dolazi niz signala kako bi do summita u Vilniusu trebale biti otklonjene sve tehničke prepreke za finaliziranje sporazuma o isporukama plina Ukrajini, a prve se očekuju već kroz nekoliko mjeseci. Pregovori o opskrbi Ukrajine preko Slovačke traju već mjesecima. Prošlog mjeseca je rješavanje tog pitanja odlučio ubrzati predjednik Europske komisije José Manuel Barroso, koji je je na marginama posljednjeg sastanka šefova država članica pritisnuo slovačkog premijera Roberta Fica da učini sve što je potrebno da se što prije osiguraju svi tehnički uvjeti. Naime, problem je što slovačka kompanija za transport plina Eustream mora osigurati tehničke uvjete da bi se plinovodom kojim na zapad dolazi ruski plin on mogao vratiti na istok, u Ukrajinu. S druge pak strane Gazprom, koji podmiruje četvrtinu europskih potreba za prirodnim plinom, od čega većina prolazi preko Ukrajine, dovodi u pitanje zakonitost vraćanja tog energenta na istok.

U kompaniji koja je zapravo produljena energetska ruka Kremlja odlučno se protivi toj ideji koja bi joj dugoročno mogla izbiti poprilične prihode. Gazprom je već dvaput pokazivao mišiće Ukrajini tako što je tijekom zimskih mjeseci, kada je potrošnja najveća, prekidao isporuke plina, a što se odrazilo i na europske potrošače. Memorandum o razumijevanju koji je već spreman za potpisivanje obvezao bi Eurstream da obavi sve potrebe tehničke zahvate za isporuke plina Ukrtransgazu, transportnom odjelu ukrajinske državne energetske kompanije Naftogaz. Ako će se tehnikalije riješiti u predviđenim rokovima prve isporuke plina mogle bi početi u rujnu.

Potvrdu ozbiljnosti i želje da se Ukrajina veže za EU je i to što će ta država ove godine dobiti 2,5 milijardi kubičnih metara plina preko Poljske i Mađarske. Ti pravci mogu osigurati isporuku od između šest i sedam milijardi kubičnih metara, dok bi slovačka ruta pružila još 10 milijardi kubičnih metara. Time bi se gotovo potpuno pokrile ukupne ukrajinske uvozne potrebe za izvozom plina od 18 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Inače, Ukrajina je posljednjih mjeseci intenzivirala napore da se othrva ovisnosti o energentima iz Rusije. Tako je sa Royal Dutch Shellom i Chevronom potpisala ugovore o isporukama tehnologije koja je dovela do revolucije u eksploataciji plina iz škriljevca u Sjedinjenim Američkim Državama. Kijev također pregovara o uvozu ukapljenog plina te se sve više radi na intenziviranju eksploatacije plina iz crnomorskih nalazišta.

Enigma

Što će učiniti Janukovič?

Dok je pred Ukrajinom ono što se u toj zemlji predstavlja kao civilizacijski izbor, odnosno hoće li početi graditi prisnije odnose s Europskom unijom ili Rusijom, i dalje je veliko pitanje kako će na taj proces utjecati enigmatični predsjednik Viktor Janukovič. Naime, iako je, vrlo načelno, skloniji Rusiji, njegovi dosadašnji politički manevri podjednako su zbunjivali istok i zaopad. Idućeg tjedna će na summitu u Vilnuisu imati priliku zaključiti Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju koji će toj državi otvoriti veliko tržište Unije, kao i otvoriti zemlju za goleme investicije te definitivno razvrgnuti brak s Rusijom čiji su dani sreće odavno prošli. Naime, sve se zapravo svodi na njegov politički opstanak, jer ako pristane na puštanje Timošenko iz zatvora mogao bi imati izuzetno jakopg protukandidata na izborima 2015. a mogao bi se i sam naći u zatvoru, zbog kako piše The Financial Times veza s ukrajinskom oligarhijom koja mu je i omogućila predsjedničku fotelju.