Najizazovnije okružje za gospodarstvo s kojim se suočava vlada u Pekingu od početka pandemije pretočeno je u brojke nakon objave podatka o godišnjem rastu BDP-a, nasporijem u posljednjih godinu i pol. Kinesko gospodarstvo poraslo je u 2021. godini 8,1 posto, puno snažnije no što je vlada planirala, ali aktivnosti su blago posustale na kraju godine zbog mjera suzbijanja novog vala COVID-19 koje su zakočile potrošnju.

Nadmašena očekivanja

Drugo gospodarstvo svijeta snažno se oporavilo na početku prošle godine od posljedica pandemijske krize koja je zakočila tempo rasta u 2020. na samo 2,2 posto, prema revidiranim podacima. Vlada je za 2021. zacrtala stopu rasta “iznad šest” posto, a aktivnosti su nadmašile očekivanja i do trećeg tromjesečja dosegnule su stopu rasta od 4,9 posto u odnosu na godinu ranije. U cijeloj 2021. gospodarstvo je poraslo najsnažnije od 2011. godine.

U posljednja tri mjeseca stopa rasta kliznula je na 4 posto, odražavajući stroga ograničenja kojima je Peking nastojao suzbiti opetovano širenje koronavirusa. Objavljeni podatak kvartalnog rasta kineskog gospodarstva – iako je nadmašio očekivanja ekonomista – značajno je manji od 6,5 posto postignutih u istom razdoblju 2020. godine. Razlog treba potražiti u epidemiološkim mjerama koje su pogodile potrošnju, a kraj godine obilježilo je i veliko poskupljenje energenata. U prosincu je tako promet u maloprodaji porastao samo 1,7 posto u odnosu na godinu ranije, najslabije od kolovoza 2020. Industrijska proizvodnja uspješno se nosila s teškim okruženjem i uvećana je 4,3 posto na kraju godine, nakon 3,8-postotnog rasta u studenome.

Na kvartalnoj razini BDP je u razdoblju od listopada do prosinca porastao 1,6 posto, signaliziravši ubrzanje aktivnosti u usporedbi s trećim tromjesečjem kada su aktivnosti porasle samo 0,7 posto, prema revidiranim podacima. Kineski čelnici obećali su veću potporu gospodarstvu koje se suočava s višestrukim preprekama u 2022. Središnja je banka tako u ponedjeljak smanjila kamate na srednjoročne zajmove prvi puta od travnja 2020. godine. Ta vijest u kombinaciji s makroekonomskim podacima ukazuje na kontinuirani gubitak zamaha kineskog gospodarstva koje se od prvotnog udara krize uzrokovane pandemijom oporavilo znatno brže od ostalih vodećih ekonomija svijeta.

Međutim, Kina i dalje ima problema s održavanjem predpandemijskih stopa rasta BDP-a. Primjerice, na godišnjoj je razini ekonomski rast lani bio manji u sva četiri kvartala. Čelnik statističkog zavoda Ning Jizhe komentirao je na konferenciji za medije da je u 2021. Kina zadržala kontinuirani oporavak nacionalne ekonomije te održava vodeću poziciju u svijetu u ekonomskom rastu te suzbijanju i kontroli zaraze koronavirusom. Međutim, “domaća je ekonomija pod trostrukim pritiskom smanjenja potražnje, šoka u opskrbi te smanjenih očekivanja”, dodao je Ning. Što se tiče niže osobne potrošnje, taj je problem u izravnoj vezi s politikom nulte tolerancije na širenje zaraze koronavirusom kojiu provodi kineska vlada.

To je dovelo do nekoliko “zaključavanja” posljednjih tjedana u velikim gradovima. K tome, situaciju je pogoršalo stanje u prezaduženom nekretninskom sektoru, ključnom za gospodarstvo, što je potaklo pitanje u svijetu o općenitom zdravlju kineskog gospodarstva. Dugoročni izazovi gospodarskom rastu svakako dolaze i od sve lošijeg demografskog stanja. Stopa nataliteta u Kini je prošle godine pala na rekordno nisku razinu, pokazali su službeni podaci u ponedjeljak. Stopa nataliteta drugog najvećeg svjetskog gospodarstva pala je na 7,52 rođenih na 1000 ljudi, prema podacima Nacionalnog ureda za statistiku, u odnosu na 8,52 u 2020.

Brojke su najniže od početka evidencije 1949. godine, kada je osnovana komunistička Kina, prema podacima NBS-a. To je također najniža brojka zabilježena u podacima kineskoga godišnjeg Statističkog godišnjaka – godišnjoj procjeni gospodarstva zemlje – iz 1978. godine.

Jaz nejednakosti

Kineska vlada prošle je godine najavila gospodarski pristup pod nazivom “zajednički prosperitet”, naglašavajući namjeru zatvaranja jaza u nejednakosti, čak i po cijenu ekonomskog rasta. Još 2020. Peking je najavio mjere usmjerene na smanjenje zaduženosti najvećih nekretninskih kompanija. Međutim, to se odrazilo na izvore financiranja tih kompanija, što je pak pogodilo trgovinu građevinskim zemljištem te građevinski sektor.

Vijest o dodatnom ublažavanju monetarne politike kineske središnje banke Zhaopeng Xing, glavni ekonomist za Kinu u banci ANZ tumači kao snažnu namjeru vlade da stabilizira ekonomski rast. “Usporavanje rasta BDP-a i rastuća zabrinutost oko mogućeg stečaja nekretninskih kompanija razlozi su za smanjivanje kamatne stope”, kazao je Zhaopeng. Chaoping Zhu, analitičar u JPMorgan Asset Management tvrdi kako je ublažavanje monetarne politike snažno očekivano među ekonomistima.

U japanskoj banci Nomura smatraju kako Kina ima sve manji prostor za buduće ublažavanje monetarne politike kroz smanjivanje kamatne stope. Njezini analitičari očekuju da se do sredine godine kamatna stopa sreže za dodatnih 10 baznih bodova.