Kina je lani, drugu godinu zaredom, zabilježila pad broja stanovnika zbog rekordno niske stope nataliteta i visoke smrtnosti od Covida 19 nakon ukidanja karantena.

Ukupan broj ljudi u Kini pao je za 2,08 milijuna (0,15 posto), na 1,409 milijardi prošle godine, objavio je nacionalni zavod za statistiku. Brojka je značajno veća od prvi puta zabilježenog pada broja stanovnika za 850 tisuća u 2022., prvog od 1961. godine tijekom Velike gladi za vrijeme Mao Ce-tunga.

Početkom prošle godine Kina je doživjela dramatičan rast Covida 19 nakon naglog ukidanja ograničenja u prosincu 2022. Broj smrtnih slučajeva porastao je 6,5 posto, na 11,1 milijun, a stopa smrtnosti dosegla je najvišu razinu od 1974. tijekom Kulturne revolucije.

Broj novorođene djece pao je za 5,7 posto, na 9,02 milijuna, uz rekordno nisku stopu nataliteta od 6,39 rođenih na 1000 ljudi. Usporedbe radi, u 2022. Stopa nataliteta bila je 6,77 rođenih, piše Reuters.

Desetljećima u padu
Natalitet je u Kini već desetljećima u padu kao rezultat politike jednog djeteta koja se provodila od 1980. do 2015. i brze urbanizacije zemlje u tom periodu. S gospodarskim procvatom po istom obrascu kao u Japanu i Južnoj Koreji, velika populacija se preselila iz ruralnih područja u gradove u kojim je rađanje djece povezano s većim troškovima. Stopa nataliteta u Japanu iznosila je 6,3 na 1000 ljudi 2022., dok je u Južnoj Koreji bila 4,9.

“Kao što smo uvijek iznova primijetili u drugim zemljama s niskim fertilitetom, pad fertiliteta često je vrlo teško preokrenuti”, rekao je demograf sa Sveučilišta u Michiganu Zhou Yun. Padu nataliteta pridonijela je rekordna nezaposlenost mladih, pad plaća službenika, kao i kriza u sektoru nekretnina u kojem leži više od dvije trećine bogatstva kućanstava.

Novi podaci učvršćuju argumente da izgledi za rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva smanjuju zbog sve manje radnika i potrošača, dok istovremeno rastu troškovi mirovina i skrbi za starije osobe.

Prema procjenama Ujedinjenih naroda, Indija je lani nadmašila Kinu kao najmnogoljudnija nacija na svijetu. To je dodatno raspirilo rasprave o prednostima premještanja lanaca opskrbe iz Kine na druga tržišta, posebice za vrijeme jačanja geopolitičkih napetosti između Zapada i Kine.

Više od petine starijih od 60
UN predviđa smanjenje kineske populacije za 109 milijuna do 2050., što je trostruko više od pada iznesenih u prognozi 2019. Broj starijih od 60 godina u Kini je dosegnuo 21,1 posto populacije, što je 20-ak milijuna ljudi više nego 2022. Stopa smrtnosti prošle godine dosegnula je 7,87 smrtnih slučajeva na 1000 ljudi, što je rast u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 7,37.

Očekuje se da će umirovljenička populacija, u dobi od 60 i više godina, porasti na više od 400 milijuna do 2035. godine, više od cjelokupne populacije SAD, s trenutnih oko 280 milijuna. Državna Kineska akademija znanosti predviđa da će mirovinski sustav ostati bez novca do 2035., piše Reuters.