Velika Britanija prva je među velikim zapadnim gospodarstvima krenula u povećanje poreza radi krpanja proračunske rupe nastale potrošnjom u COVID krizi.

Štoviše, vlada u Londonu namjerava porezno opterećenje građana i kompanija povisiti na najvišu razinu u modernoj britanskoj povijesti, a veći teret podnijeli bi – siromašniji.

Kako prenosi Bloomberg, pred parlamentom se jučer našao prijedlog povećanja poreza kojim vlada premijera Borisa Johnsova namjerava prikupiti dodatnih 12 milijardi funti (17 milijardi dolara).

Sunakova ironija

Do zaključenja broja nije bila poznata odluka parlamenta, no sami prijedlog znači da ministar financija Rishi Sunak ulazi u povijest kao čelnik britanske riznice s najvišim poreznim opterećenjem u povijesti. Ironija je što je Sunak član Konzervativne stranke koja se tradicionalno protivi visokim porezima.

Doduše, ekonomska logika ovakvog poteza nije potpuno jasna. Analitičari ističu kako britanska vlada ne treba žuriti s povećanjem poreza jer se gospodarstvo još uvijek oporavlja od COVID krize, a uživa i niske troškove zaduživanja.

Naime, 10-godišnja britanska državna obveznica donosi investitorima tek 0,7 posto prinosa. Međutim, Ujedinjeno Kraljevstvo sada predvodi globalnu polemiku o potrebi snižavanja proračunskog manjka nastalog u COVID krizi, kaže Mujtaba Rahman, direktor za Europu u konzultantskoj tvrtki Eurasia.

Velika Britanija tako će biti među prvima u ukidanju većeg dijela COVID potpora, dodaje Rahman. S ovim prijedlogom Britanija je na putu najbržeg smanjenja proračunskog deficita među vodećim zapadnim gospodarstvima. Lani je deficit iznosio 12 posto BDP-a, a iduće će pasti na 4,5 posto.

S druge strane, narativ u Europi potpuno je drukčiji: podrška oporavku kroz dodatnu proračunsku potrošnju. Tako će se ove godine deficit članica eurozone povećati s lanjskih 7,2 na 7,7 posto BDP-a.

Osim što torijevci na ovaj način krše predizborno obećanje iz 2019., problematično je i što Sunakov plan cilja manje oporezovati bogatije, a više siromašnije Britance.

Mala politička šteta

Za usporedbu, administracija američkog predsjednika Joea Bidena planira više poreza uzeti od građana s višim prihodima te od kapitalnih dobitaka. K tome, kanadski premijer Justin Trudeau podržao je novi namet na dobit banaka.

Unatoč tome, politička šteta za Konzervativnu stranku mogla bi biti mala, smatra Simon French, glavni ekonomist tvrtke Panmure Gordon i nekadašnji šef kabineta britanske vlade. On smatra da će vlada taj potez opravdati “pandemijom koja se događa jednom u stoljeću”.

No, ekonomski rizici mnogo su izraženiji. Snažnije oporezivanje radnika i kompanija moglo bi narušiti povjerenje potrošača, a time i osobnu potrošnju te tako usporiti oporavak od pandemije. Kritičari vladina prijedloga ističu kako će veći teret podnijeti mlađi radnici i oni s nižim plaćama.

Istovremeno, prihodi od najamnina neće se dodatno oporezivati. Više detalja bit će poznato 27. listopada kada će Rishi Sunak predstaviti prijedlog proračuna i trogodišnji pregled potrošnje.