Nova britanska premijerka Liz Truss i ministar financija Kwasi Kwarteng kreću u oživljavanje modela gospodarstva rasterećenog visokih poreza koji je 80-ih uvela Margaret Thatcher.

Iako se o ekonomskim rezultatima “tačerizma” i danas lome koplja, taj model treba dokazati svoju uspješnost u promijenjenim okolnostima rastuće inflacije, energetske krize i posljedica izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Promašeni model
Liz Truss predstavila se članstvu Konzervativne stranke kao nasljednica politike Margaret Thatcher, obećavajući snižavanje poreza i odbacujući – po njezinim riječima – višedesetljetni promašeni model da se zaradom bogatijih pomogne onima s nižim prihodima.

Tvrdila je i kako nema nepoštenosti u njezinu prijedlogu da se zaustavi povećanje izdvajanja za socijalnu pomoć. I to unatoč izračunima think-tanka Institut za fiskalne studije koji pokazuju da će time najbogatijim kućanstvima vratiti 1800 funti godišnje, dok će najsiromašnija dobiti manje od 8 funti.

Prioritet je, kaže Truss, ubrzati rast usporenog britanskog gospodarstva, što će poboljšati standard svih slojeva društva. “U ekonomskoj debati posljednjih 20 godina dominira tema o distribuciji. Ali dogodilo se da smo imali relativno niski rast, u prosjeku ne veći od 1 posto i zbog toga je naša zemlja zaostajala”, izjavila je Truss tijekom gostovanja na BBC-u prije nekoliko dana.

Ministar financija Kwasi Kwarteng/Reuters

Još jedna potvrda povratku Thatcheričinoj politici jest i izbor novog ministra financija. Kwasi Kwarteng – ministar poduzetništva u vladi Borisa Johnsona – ne skriva svoje simpatije prema politici “čelične lady”. Štoviše, napisao je i knjigu o Thacher. Valja istaknuti kako su Truss i Kwarteng zajedno napisali i knjigu “Britannia Unchained” objavljenu 2012. koja govori o gubitku britanskog ekonomskog dinamizma.

Kako stoji u knjizi, napuhana birokracija, visoki porezi i prevelika regulacija prijete britanskom gospodarstvu, prenosi Reuters. Prvu priliku za oživotvorenje svojih ideja Truss i Kwarteng imat će prilikom predstavljanja plana proračunske potrošnje koji će svjetlo dana ugledati krajem rujna. Ruku na srce, neke brojke govore u prilog razmišljanjima nove premijerke i ministra financija.

Glazba za uši
Vladine statistike pokazuju kako je postpandemijska razina poreznog opterećenja u Ujedinjenom Kraljevstvu – iskazano kao udjel poreznih prihoda u vrijednosti gospodarstva – najviša od kraja 40-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, i dalje je niža nego u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji.

U sklopu plana obustave povećanja izdvajanja za socijalnu pomoć, Truss je obećala i da će zaustaviti povećanje poreza na dobit kompanija predviđeno za idući travanj. K tome, srezat će i “zelene” namete na računima za struju.

Britanski mediji izvještavaju kako Truss razmišlja i o velikom povećanju neoporezivog dijela dohotka, što je “glazba za uši” većini članova Konzervativne stranke. “Ako snizite stopu poreza viših primanja, poduzeća i pojedinici iz tog poreznog razreda vjerojatno će ostati u Britaniji i ovdje investirati”, kazao je Iain Duncan Smith, bivši lider te stranke.

Međutim, dok se jedne strane obećava duboke porezne rezove, britanska premijerka obećava i veliku podršku kućanstvima uslijed skoka cijena energenata. Dio financijskih analitičara izračunao je kako bi plan nove premijerke o zamrzavanju cijena energenata riznicu stajao najmanje 100 milijardi funti.

Povrh nedostatka 30 milijardi funti koje bi donijele njezina porezne reforme. Predloženi paket vladinih mjera vrijedan 130 milijardi funti iznosi trećinu britanskog proračunskog odgovora na izbijanje pandemije koronavirusa što je zaduženost zemlje gurnulo iznad 100 posto vrijednosti BDP-a.