Atraktivnost europskih zemalja za izravna strana ulaganja (FDI) lani je pala, najviše kao posljedica zapleta oko Brexita, a Hrvatska je po atraktivnosti za FDI na 26. mjestu u Europi, pokazuju rezultati istraživanja konzultantsko-revizorske kuće Ernst & Young (EY).

Prema tom istraživanju, atraktivnost europskih zemlja za izravna strana ulaganja lani je nakon šest godina rasta pala i to za četiri posto.

Prošle je godine na razini Europe provedeno ukupno 6.356 investicijskih projekata. Unatoč padu, to je nakon 2017. godine najviše u zadnjih 19 godina, otkako se istraživanje provodi. Kao ključni razlog pada interesa istraživanje European Attractiveness Survey ističe brexit, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak.

Hrvatska je na 26. mjestu na europskoj listi atraktivnosti za FDI, s ukupno 31 projektom. Time je zadržala isto mjesto, iako sa sedam investicijskih projekata manje nego godinu ranije, ističu iz EY-a.

Pad su osjetila i najsnažnija gospodarstva

Velika Britanija i Njemačka, dvije najjače europske ekonomije i najpoželjnije zemlje za ulaganja, na koje se odnosi trećina ukupnih ulaganja, također su zabilježile pad interesa stranih investitora. U odnosu na prethodnu godinu ulaganja u te zemlje smanjena su za 13 posto.

Unatoč padu Velika Britanija i dalje je na prvom mjestu s ukupno 1.054 izravna strana ulaganja. Njemačka je s ukupno 973 ulaganja pala s drugog na treće mjesto, a preskočila ju je Francuska s 1.027 ulaganja.

Njemačka autoindustrija, jedna od tradicionalno najsnažnijih gospodarskih grana, u protekloj je godini zabilježila pad proizvodnje od sedam posto. Kao ključni razlozi navode se povećana zabrinutost stranih ulagača zbog brexita, carinske tarife Sjedinjenih Američkih Država i pad potražnje na kineskom tržištu.

Trend pada interesa za ulaganje nije zaobišao ni Francusku. Dok je u 2017. bilježila rast ulaganja od 31 posto, u 2018. postotak rasta iznosio je tek jedan posto. No, i uz minimalan rast ulaganja, u Francuskoj je od svih europskih zemalja pokrenuto najviše investicijskih projekata usmjerenih na istraživanje i razvoj (144 projekta) i proizvodnju (339), ističu iz EY-a.

Za razliku od Njemačke i Velike Britanije, u ostalim zemljama zapadne, središnje i istočne Europe strana ulaganja predstavljaju osnovni pokretač proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Među prvih deset zemalja prema interesu za ulaganja nalaze se Španjolska, Belgija, Poljska, Turska i Irska. Od ostalih zemalja ističe se Italija, koja se nalazi na 14. mjestu s ukupno 103 ulaganja te bilježi najveći godišnji porast od čak 63 posto.

Pariz, London i Berlin najatraktivniji gradovi za ulaganje, fokus ulaganja na tehnologiji

Istraživanjem su obuhvaćene i europske metropole, među kojima su se kao najatraktivniji za izravna strana ulaganja istaknuli Pariz, potom London te Berlin.

Unatoč smanjenom interesu stranih ulagača u europska gospodarstva, tehnološki sektor i dalje raste. Prema istraživanju, broj investicijskih projekata porastao je na rekordnih 1.227, što je porast od četiri posto u odnosnu na godinu ranije. Rast je uglavnom vođen američkim tvrtkama, koje su prošle godine činile 37 posto ukupnih ulaganja u tehnološke projekte, navodi se u priopćenju.

U Hrvatskoj je u 2018. godini uloženo u sedam takvih projekata, što je ipak rast u odnosu na prethodnu godinu.

Na vrhu ljestvice gradova koje ispitanici vide kao kolijevke novih tehnoloških divova, na globalnoj se razini nalaze San Francisco i Silicon Valley, dok su u Europi to London, Berlin i Pariz.

"S obzirom da je prilikom odlučivanja o tome gdje će ulagati investitorima prioritet dostupnost radne snage s adekvatnim tehnološkim vještinama i znanjima (poput AI, robotike, big data i analitike), ključno je nastaviti ulagati u digitalizaciju i tehnologiju, kao i omogućiti pristup agilnoj i kvalificiranoj radnoj snazi", ističe Tauno Olju, partner u Odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska.

Kada je riječ o rizicima, 38 posto ispitanih navelo je brexit kao jedan od tri najveća rizika koji utječu na atraktivnost Europe kao destinacije za ulaganja u iduće tri godine. To predstavlja značajan porast u odnosu na 2017. godinu, kada je s 30 posto Brexit bio tek na četvrtom mjestu najznačajnijih rizika.

Politička nestabilnost u Europskoj uniji te porast populističkih i protekcionističkih trendova sljedeći su najveći rizici koji utječu na izravna strana ulaganja u Europi.

Kako se navodi u priopćenju, 42 posto ispitanika smatra kako bi glavni prioritet za EU trebala biti reforma gospodarskog upravljanja kako bi se osigurao održivi gospodarski rast, a 26 posto ističe kako bi EU trebala pojačati svoju međunarodnu ulogu.