Podrška kineskih državnih banaka ruskom gospodarstvu mogla bi biti odlučujuća u određivanju smjera sukoba Kremlja sa Zapadom koji je, nažalost, postao i oružani.

Nakon što su jučer zorom ruske snage započele s napadom na susjednu državu s kopna, mora i zraka, Europska unija najavila je paket “najžešćih sankcija u njezinoj povijesti” koji će, po riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, presjeći kontakt ruskog gospodarstva s Europom i otežati modernizaciju kompanija.

Američki predsjednik Joe Biden najavio je sastanak s čelnicima G7 skupine najrazvijenijih država svijeta te objavu dodatnog paketa sankcija protiv Rusije.

Odlučujući faktor
Financijski stručnjaci i geopolitički eksperti vjeruju kako će Kina pomoći Rusiji u olakšavanju bremena zapadnih sankcija, ako će one uopće i biti dovoljno pogibeljne po rusko gospodarstvo, navodi Financial Times. Kineska pomoć prvenstveno će se ogledati u ugovorima o kupnji energenata i sirovina te povoljnim kreditima nekoliko velikih državnih banaka.

Istovremeno, Peking će pokušati izbjeći štetu po svoje ekonomske i financijske interese. “Razina kineske podrške Rusiji mogao bi biti odlučujući faktor u oblikovanju ove rastuće krize”, ocjenjuje Tom Rafferty, analitičar Economist Intelligence Unit specijaliziran za Kinu.

Otkako je Rusija nagomilala gotovo 200.000 vojnika na ukrajinsku granicu, Peking pokušava pronaći ravnotežu između podrške predsjednik Xi Jinpinga ruskom čelniku Vladimiru Putinu i kineske želje za stabilnošću u regiji.

Štoviše, vlada u Pekingu u četvrtak je pozvala sve strane uključene u događanja u Ukrajini na suzdržanost, ali je i odbacila izvješća stranih novinara koji postupanje Rusije opisuju kao invaziju. Kinesko veleposlanstvo u Kijevu nije pozvalo svoje građane da napuste Ukrajinu, ali im je savjetovalo da ostanu kod kuće ili, ako se trebaju negdje odvesti, istaknu kinesku zastavu na automobilu kao mjeru opreza.

Kineski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Zhang Jun izjavio je kako “vrata za miroljubivo rješenje” još nisu potpuno zatvorena.

No, dan ranije Kina je oštro osudila prvi paket zapadnih sankcija, ocijenivši ih nelegalnim i jednostranim. “Od 2011. SAD je uveo više od stotinu sankcija Rusiji”, izjavila je novinarima u Pekingu glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying. “Jesu li američke sankcije riješile bilo koji problem?”, upitala je Hua.

Valja podsjetiti kako je Kina i ranije stajala iz Putina tijekom sukobljavanja sa Zapadom, kao nakon aneksije Krima 2014. godine. Jakub Jakobowski, stariji istraživač Centra za istočne studije u Varšavi smatra kako će ključna ekonomska pomoć Rusiji doći od velikih kineskih državnih banaka koje treba razlikovati od tamošnjih komercijalnih banaka u kojima država ima udjel.

Rusija je daleko najveći primatelj kredita od kineskih financijskih institucija. Između 2000. i 2017. kineske banke plasirale su ukupno 151 milijardu dolara, pokazuju podaci AidDate, međunarodne istraživačke institucije pri College of William & Mary u Virdžiniji.

To uključuje 86 milijardi dolara kredita osiguranih budućim prihodima od izvoza nafte. Kineska razvojna banka te Uvozno-izvozna banka Kine posebno su pogodne za kreditiranje Kremlja jer vjerojatno neće biti u dosegu američkih kazni zbog kršenja sankcija jer su vrlo malo izložene dolarskom platnom sustavu, ocjenjuje Tom Rafferty.

Rekordna trgovina
Od aneksije Krima dvije države značajno su smanjile korištenje dolara u međusobnoj trgovini. U prvih devet mjeseci prošle godine 8,7 posto trgovine odvijalo se u rubljama, 36,6 posto u dolaru, a 47,6 posto u euru, pokazuju podaci ruske središnje banke.

Bilateralna trgovina lani je vjerojatno dosegla rekordnih 140 milijardi dolara, a već godinama raste po dvoznamenkastim stopama. U tom kontekstu valja promatrati i ovomjesečni sastanak Putina i Xija u Pekingu tijekom kojega su Gazprom i kineski CNPC potpisali 25-godišnji sporazum o dobavi plina novim plinovodom “Snaga Sibira” izgrađenim 2019., a koji bi puni kapacitet mogao dosegnuti 2025. godine.

Rosnjeft, najveći ruski proizvođač nafte i vodeći izvoznik tog energenta u Kinu – zadovoljava 7 posto kineskih potreba za naftom – ovoga je mjeseca sklopio ugovor s CNPC-om o isporuci 100 milijuna tona nafte preko Kazahstana u idućih 10 godina. Rusija i Kina također dogovaraju i treći plinovod preko Mongolije.