Iran je u subotu navečer lansirao stotine dronova i projektila na Izrael odgovarajući na izraelski napad na iranski konzulat u Damasku u kojem su poginua sedmorica časnika Iranske revolucionarne garde uključujući dvojicu visokih zapovjednika.

Izrael je zanijekao odgovornost za taj napad koji se dogodio 1. travnja. 

“Nalazimo se na rubu litice i moramo se odmaknuti”, rekao je Borrell za španjolski radio Onda Cero. “Moramo stisnuti kočnice i krenuti unatrag.”

Borrell je u intervjuu za španjolsku javnu televiziju TVE rekao da je Europska unija očekivala takav odgovor Irana.

“Od kada je bombardirana zgrada iranskog konzulata, uz nekoliko žrtava, znali smo da će Iran odgovoriti”, izjavio je. “Osim toga, praktično su to i dali do znanja, kao i kada će uslijediti napad. Iran je time htio ograničiti štetu koju je mogao izazvati svojim napadom”, dodao je.

Iran je projektile uputio izdaleka prema vojnim ciljevima pa je Izrael imao vremena za njihovo zaustavljanje i rušenje čime nije bilo civilnih žrtava.

Borrell je rekao da očekuje odgovor od Izraela na iranski napad, ali i da se nada da neće izazvati daljnju eskalaciju.

Rekao je da u izraelskoj desničarskoj vladajućoj koaliciji postoji “duboka podjela” između tvrdolinijača koji traže žestoku odmazdu i “umjerenije i razumnije” frakcije. 

Ta frakcija traži odmazdu, “ali na način koji izbjegava odgovor na odgovor”.

Borrell, koji je kasno u nedjelju razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Hoseinom Amirabdolahianom, rekao je da Europska unija mora imati najbolje moguće odnose s Iranom unatoč sankcijama koje mu je nametnula zbog njegova nuklearnog programa i drugih pitanja.

“Svima je u interesu da Iran ne postane nuklearna sila i da na Bliskom istoku bude mir.” 

Borrell je rekao da da su svi diplomatski napori usmjereni na to da Izrael “ostane suzdržan i ne potakne spiralu većeg nasilja”.

EU razgovara s obje države da “ne dođe do eskalacije”.

“Iranski ministar mi je rekao da je što se njih tiče odgovor gotov. Ali da će uzvratiti budu li napadnuti. Potrebno je stoga kontrolirati situaciju jer bi ovo moglo izazvati regionalni rat velikog intenziteta”, rekao je Borrell.

Dodao je da ne misli da itko želi regionalni rat. “Ali je on možda nekome u interesu”, napomenuo je.

Upitan kome bi mogao biti u interesu širi rat, nije imenovao nikoga.

“Dođe li do njega bit će nam onemogućeno zaustavljanje rata u Pojasu Gaze, što nam je primarni cilj”, rekao je. “Palestinci ne smiju plaćati cijenu svega ovoga. Ne smijemo zaboraviti da je trenutno ključno zaustaviti vojna djelovanja u Gazi i dostaviti pomoć stotinama tisuća ljudi ondje”, dodao je.

Borrell je rekao da još uvijek nema jedinstvenog stajališta među 27 država EU-a o trajnom miru u Gazi.

“Neke zemlje poput Španjolske i Francuske su ga zatražile jer je cilj prekinuti užasnu patnju stanovnika Pojasa Gaze”, naglasio je.

Rekao je i kako “nažalost prizanje Palestine još uvijek nije stvarnost” premda mnoge zemlje EU-a govore o rješenju s dvije priznate i susjedne države, Izraelom i Palestinom. Poručio je da se sukob koji traje od 1948. ne smijeti riješti na način da sva zemlja pripadne jačem.

UN je još ranije predložio mirovno rješenje s dvije države u granicama iz 1967. godine.

“Znam koliko je teško provesti to rješenje, ali neka mi netko da bolje rješenje”, zaključio je Borrell.