Otkada su velike rudarske kompanije, poput kineskog Zijina, britansko-australskog Rio Tinta, američkog Freeport-McMoRana i brazilskog Valea počele geološka istraživanja na nekoliko mjesta u blizini Bora, Zaječara i Boljevca, gotovo istovremeno počeo je masovni otkup zemljišta na tim lokacijama.

 Kako neslužbeno doznaju Večernje novosti, u poslovima sa zemljištem prednjače poduzetnici iz Bora, ali i jedan bivši glavni direktor Rudarsko-topioničkog bazena Bor, čiji je vlasnik postao Zijin. Po oprobanom receptu iz 2017. kada je postalo gotovo izvjesno da će kanadska kompanija Nevsun, koja je tada imala istražna prava u blizini nalazišta Čukaru peki, tu otvoriti jedan od najbogatijih rudnika bakra i zlata na svijetu počela je masovna kupovina zemljišta oko budućeg rudnika.

Opterećeni porezom
Beogradski list navodi slučaj jednog poduzetnika iz Bora koji je za samo 5000 eura, od mještanina čije se imanje nalazilo na mjestu budućeg rudnika zlata i bakra, kupio cijelo zemljište i objekte, pa ih vrlo brzo prodao za 52.000 eura kanadskoj kompaniji Nevsun.

Prema neslužbenim podacima, na jednak način nove vlasnike je dobilo više od 180 hektara zemljišta.  Jedan od lokalnih stanovnika, koji je prodao zemljište, ali želi ostati anoniman, kaže da se na taj korak odlučio zato što više nije želio plaćati porez za "trnje, žbunje i šumu", koji mu nisu donosili nikakav prihod. 

Rudnik za dvije godine
A kada su nastavljena istraživanja minerala u blizini budućeg rudnika bakra i zlata Čukaru peki, navodno je upravo jedan od najglasnijih boraca za ekološka prava u Srbiji kupio više od 200 hektara zemljišta u borskim selima Metovnica i Brestovac, te Nikoličeva na području Zaječara, na kojima Zijin i Rio Tinto imaju istražna prava za traganje za novim ležištima bakra i plemenitih metala.

Žurba oko kupovine i prodaje zemljišta je razumljiva. Najavljeno je će Zijin otvoriti novi rudnik bakra u nalazištu Čukaru Peki u sljedeće dvije godine, a sporazum o razvoju tog projekta, čija je početna investicija gotovo 500 mil. dolara, potpisan je 7. rujna u Kini.

Kada gornje nalazište dostigne punu eksploataciju godišnja proizvodnja iznosit će oko 79.000 tona bakra. Inače, Zijin je američkoj kompaniji Freeport McMoRan, koja ima 60% istražnih prava u donjoj zoni tog ležišta, pripremio ponudu za otkup njihovog dijela.

Prema ugovoru, ako dođe do eksploatacije donjeg dijela ležišta Čukaru peki, što je investicija vrijedna milijarde dolara, Zijin bi stekao 46, dok bi Amerikancima ostalo 54% vlasništva.  Kinezi bi imali dva rješenja, da sklope ugovor o strateškom partnerstvu s kompanijom Freeport-McMoRan, ili da od njih pokušaju otkupiti udio u najbogatijem nalazištu bakra i zlata na svijetu. 

U međuvremenu, nakon objave da će američki Freeport i brazilski Vale uložiti desetke milijuna dolara u geološka istraživanja na području Bora i Boljevca, trend kupovine zemljišta preselio se i u te krajeve.  Naime, kanadska geološka kompanija Mundoro je s globalnom rudarskom korporacijom Vale Canada, čije je sjedište u Brazilu, zaključila ugovor o financiranju istraživanja u potrazi za novim ležištima bakra i zlata na četiri lokacije u Timočkoj Krajini.

Za istraživanja u Sumrakovcu, Osni, Dubravi i Padini, Vale će u sljedećih pet godina izdvojiti čak 45 milijuna dolara. Večernje novosti navode da je jedan bivši glavni direktor RTB-a do sad na tom području kupio već 60 hektara zemljišta, a prate ga dva poslovna partnera iz vremena kada je upravljao kompanijom. Navodno, svi su hektar plaćali najviše tisuću eura.

Pravna pomoć vlasnicima
Kada je lani, zbog otvaranja rudnika bakra i zlata Čukaru peki, takođe zavladala pomama za zemljištem u blizini, Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora, stanovnicima je ponudio stručnu pomoć da bi imanja prodali po koliko-toliko realnoj cijeni. 

"Službama lokalne samouprave izdao sam nalog da pomognu vlasnicima zemljišta, prije svega u pravnim pitanjima, kako ono što su njihovi preci stjecali stoljećima sada ne bi prodavali za mali novac, samo zato što su nedovoljno obaviješteni i prepušteni samima sebi", rekao je, tada, Milikić. 

Nalazišta u Srbiji

Veliko rudno bogatstvo
Samo u Boru nalazi se oko 15 milijuna tona bakra i oko 370 tona zlata, a vrijednost tog nalazišta procijenjena na oko 100 mlrd. dolara. "Najbogatiji smo bakrom, olovom, cinkom, kao i ugljenom, najviše lignitom. Od drugih sirovina, tu je glina, kao i tehničko-građevinski kamen za ceste", rekao je Predrag Mijatović, zamjenik direktora Geološkog zavoda Srbije. Rade Jelenković, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, kaže da u Srbiji postoji 48 do 50 različitih ruda i oko 5000 nalazišta.