Kao odgovor na proširenje američkog popisa ruskih kompanija pod sankcijama koje su osobito pogodile proizvođača aluminija Rusal, Kremlj će ovoga tjedna objaviti mjere koje će pogoditi 30 milijardi dolara vrijednu bilaterlanu trgovinu Rusije i SAD-a.

Kako pišu inozemni mediji, ruski će parlament raspravljati o mjerama koje će zabraniti američkim kompanijama suradnju s ruskom zrakoplovnom i nuklearnom industrijom. U tom slučaju najveće bi žrtve bile kompanije Boeing i General Electric.

Paleta mjera
"Možemo izabrati iz palete mjera ovisno o situaciji", izjavio je zamjenik premijera Arkadij Dvorkovič.  "Među ostalim, koristit ćemo odvojene restriktivne mjere protiv onih država koje su uvele sankcije protiv nas kako bi smanjile dobavu roba. Naravno, učinit ćemo sve da domaća proizvodnja ne opada, već raste", dodao je Dvorkovič. Podsjetimo, američka je administracija 6. travnja na popis sankcioniranih osoba i kompanija stavila još sedam ruskih poslovnih ljudi, 14 kompanija i 17 državnih dužnosnika. Da se ne radi o bezazlenom američkom potezu svjedoči i podatak da je indeks Moskovske burze RTS od 6. do 13. travnja potonuo 12 posto, a vrijednost rublje prema dolaru srezana je za sedam posto. 

No, novi ekonomski udari iz Washingtona tek se očekuju pošto Trumpova administracija razmatra i sankcije zbog ruske podrške režimu sirijskog predsjednika Bašara al Assada. Prema navodima Financial Timesa, ruski protuodgovor ciljat će sektore u kojima se američke kompanije snažno oslanjaju na ruske partnere. Međutim, detaljniji pogled na rusku ideju čini upitnom tezu Arkadija Dvorkoviča da ruske kompanije u tom slučaju neće pretrpjeti štetu. Naime, široj javnosti relativno je nepoznato da je državna kompanija Rosatom veliki dobavljač obogaćenog urana za američke nuklearne elektrane iz kojih SAD dobiva pet posto ukupne električne energije. Rosatom također surađuje s Amerikancima na preradi radioaktivnog materijala iz trećih država dok sa General Electricom surađuje na proizvodnji nuklearnog goriva.

Međutim, pitanje je koliko će Rosatom biti neokrznut takvim sankcijama. Naime, u njegovoj knjizi narudžbi – najvećoj na svijetu – nalaze se 34 projekta novih nuklearki, a u većini njih dio opreme dolazi sa Zapada. Valja podsjetiti i na lanjske izjave vrha kompanije da je međunarodna suradnja ključna za Rosatomovu strategiju. Iz kompanije su odbili komentirati nacrt sankcija o kojima će raspravljati Duma.  Predložene mjere mogle bi zabraniti i ruski izvoz titana u SAD što će posebno osjetiti Boeing. Taj proizvođač zrakoplova 35 posto potreba za dijelovima od titana zadovoljava kupnjom od tvrtke VSMPO-Avisma, podružnice ruskog obrambenog konglomerata Rostec. Radi se o kompaniji koja 70 posto svoje proizvodnje tog rijetkog, izrazito čvrstog metala izvozi, a suradnja s Boeingom utrostručit će kapacitete.      

Mekani ruski odgovor
Naime, Boeing s VSMPO-Avismom ima zajedničku kompaniju. Važnost ruskog dobavljača ilustrira podatak da Boeing od njega za svoj ponos, putnički zrakoplov 787 Dreamliner, kupuje 56 dijelova od titana.

VSMPO-Avisma priopćila je kako će se bilo kakve sankcije odraziti na izvoz i 20.000 zaposlenih dok Boeing tvrdi da je svjestan pripreme "antiameričkog zakonodavstva". Prema sudu Luke Brkića, profesora međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih odnosa, radi se o "mekanom odgovoru" Rusije. "To je pitanje dostojanstva, ne možete dopustiti da vam netko nameće sankcije, a vi ostanete pasivni. Za odmazdu bi se odlučile i mnogo manje države, a kamoli ne Rusija", ističe Brkić. Ipak, velikog trgovinskog rata između SAD-a i Rusije, ali i Kine, najvjerojatnije neće biti, dodaje Brkić.