Konferencija o ograničenjima duhana Svjetske zdravstvene organizacije, koja će se održati u studenom u Panami, uzburkava duhove u EU. Dok je, očekivano, na nogama duhanska industrija koja se pribojava vijesti o daljnjim ograničenjima, posebice u Poljskoj, tema se uzdigla na političku razinu i pitanje odlučivanja u bloku 27.

Na Konferenciju stranaka (COP 10), u Panamu putuju i predstavnici Europske komisije koji će sudjelovati u raspravama. Upućeni tvrde da je problem što zaključci s COP-a imaju politički i regulatorni značaj te se posljedično preslikavaju u buduće direktive.

Kontinuirani pad u EU

“Komisija je tražila mandat članica za prijedloge koje će prezentirati, no i da na licu mjesta mogu donositi druga stajališta bez konzultacija s članicama, odnosno Vijećem, što zemlje onemogućava da kvalitetno sudjeluju u procesu, a prejudicira legislativu”, kaže sugovornik Poslovnog dnevnika.

Jedna od točaka koja, navodno, stoji u stajalištima EK je pitanje ‘adekvatnog’ oporezivanja, ali i carinske klasifikacije novih duhanskih proizvoda. “Može se dogoditi da netko isključivo sa zdravstvenog aspekta odlučuje o poreznom tretmanu, zaposlenosti i prihodima gospodarske grane članica i da se o svemu glasa kvalificiranom većinom, umjesto kao dosad jednoglasno”, kaže naš sugovornik.

S takvim sustavom glasovanja, interesi pojedinih članica bili bi ugroženi preglasavanjem u slučaju da ‘većima’ to odgovara. Glasnih negodovanja posebno ima u Poljskoj, jednoj od najvećih proizvođača duhana u EU, u kojoj je ta mogućnost dodatno zaoštrila odnose s Varšave i Bruxellesa. Još u lipnju ministar financija Artur Sobon oštro je kritizirao ideju i, prema tamošnjim medijima, najavio da neće pristati na “briselski blitzkrieg”.

I dok je evidentno da duhanskoj industriji bilo kakva buduća ograničenja biznisa ne odgovaraju, poput ograničenje proizvodnje, prodaje ili stezanja poreznih nameta, ističu da se time dodatno otvaraju vrata cvjetanju ilegalne trgovine.

Na crno 20 posto

Uzgoj duhana u EU kontinuirano pada od 1991., kada se u osam zemalja približno uzgajalo 400 tisuća tona, na 140 tisuća tona 2018., podaci su EK.

Trenutačno se uzgaja u 12 zemalja, a glavni proizvođači su Italija, Španjolska, Poljska, Grčka, Hrvatska, Francuska, Mađarska i Bugarska, na koje otpada 99% proizvodnje. Dok pad površina u Bruxellesu objašnjavaju uglavnom redukcijom potrošnje duhanskih proizvoda, iz industrije tvrde da slika zavarava i da je do 20% trgovine ‘na crno’, iz duhana uzgojenog van EU.

U Hrvatskoj je lani na 3500 hektara proizvedeno duhana u vrijednosti 93 milijuna kuna (12,3 milijuna eura), 12 milijuna kuna više nego lani.