BK Group Boguljuba Karića, koji je u bijegu od 2006. godine, objavio je projekt koji predviđa izgradnju poslovno-stambenog kompleksa Tesla City u Beogradu, na površini od oko 2 milijuna četvornih metara. Na projektu, koji se sigurno može nazvati megalomanskim, bilo bi angažirano oko 43.000 radnika i po završetku objekta bi bilo zaposleno oko 18 tisuća djelatnika.

U središtu kompleksa bio bi izgrađen Međunarodni financijski centar, koji bi prema tvrdnji BK Groupa, proračunu Srbije donosio najmanje 20 milijardi eura godišnje, navodi Tanjug.BK Group, doduše, ne spominje točnu lokaciju u Beogradu gdje bi bio izgrađen velebni kompleks Tesla City, ali kompleks, s Međunarodnim financijskim centrom, uspoređuje s najvećim svjetskim projektima u Kini, Las Vegasu, Dubaiju i Moskvi. Tako bi uz Beograd na vodi, još jedan golemi građevinski poduhvat koji Vučićeva vlada najavljuje kao jedan od svojih najvećih projekata, Tesla City bio još jedna krupna investicija u Srbiji, s poslovnim prostorima, hotelima, maloprodajnim prostorima i dvoranama za priredbe.

Očekuju podršku vlade 
Pri tome, BK Grupa projekt Tesla City vidi kao jamstvo za angažman ne samo srpskih kompanija iz sektora građevine i proizvodnje građevinskih materijala, već računa i na kompanije iz regije."To će znatno podići ekonomiju Srbije, modernizirati tvornice za proizvodnju materijala i znatno smanjiti razinu nezaposlenosti", navodi BK kompanija. Karićeva kompanija zato je najavila da će u cilju realizacije, za Srbiju "strateškog projekta", uputiti poziv za pristupanje konzorciju svim građevinskim kompanijama i udruženjima s prostora jugoistočne Europe. Od vlade Srbije, kako je navedeno, očekuje punu podršku i da osigura "povoljno kreditiranje srpskih poduzeća koja bi bila uključena u realizaciju ovog projekta".
 

No, kako pišu beogradski mediji, idejno rješenje za projekt Tesla City, koje je BK Grupa predstavila kao svoje djelo, zapravo je preslikani projekt Dijadema francuske kompanije Valode&Pistre, koji je dio projekta Minsk World, predstavljenog u Bjelorusiji još u studenome prošle godine.Plagiranjae tuđeg projekta ne bi bilo slučajno, barem kada je riječ o zemlji u kojoj je originalni projekt predstavljen, Bjelorusiji, jer se u njoj već godinama nalazi i vlasnik BK Groupa Bogoljub Karić, koji je pobjegao iz Srbije i za kojim je raspisana tjeralica.

Njega zajedno s bratom Sretenom i još 13 osoba optužuje se da je od 1998. do 2005. godine oštetio kompaniju Mobtel za 60 milijuna eura.  Karić, prema saznanjima Večernjih novosti boravi u Minsku u Bjelorusiji gdje živi slobodno i gdje je nastavio voditi obiteljske poslove diljem zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Osobe bliske obitelji Karić tvrde da Bogoljub ima bjelorusku putovnicu i da se u toj zemlji bavi unosnim građevinskim poslovima, prije svega zahvaljujući odličnim odnosima koje njegova obitelj ima s bjeloruskom političkom elitom i s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.

Grijesi Karićevih 
S druge strane, u srpskim novinama posljednjih mjeseci učestalo se piše o moguće mpovratku braće Karić u Srbiju, gdje bi u sudskom procesu pokušali dokazati svoju nevonost, u koju u Srbiji vjeruje vrlo malo građana, budući da su Karići najbolje poznati iz devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je Bogoljub dobio nadimak "Miloševićev tajkun".U međuvremenu BK Group priopćio je da je potpisao sporazum sa Saveznim fondom za stambenu izgradnju Rusije o realizaciji projekta Venice koji predviđa gradnju 1,5 milijuna četvornih metara stambeno- poslovnih objekta u Moskvi. 

Lukašenkovi ljubimci

Jake veze Karića u Bjelorusiji

Na vrlo jake političke veze obitelji Karić u Bjelorusiji ukazuje i činjenica da je Dragomir Karić proglašen počasnim konzulom Bjelorusije u Srbiji. Prije dvije godine predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odlikovao ga je za "značajan osobni doprinos razvoju trgovinsko-ekonomskih veza i jačanje prijateljskih odnosa" između Srbije i Bjelorusije. Obitelj Karići, koja je sklonište pred zakonom našla u Bjelorusiji, pripisuje se i zasluga za dolazak predsjednika Aleksandra Lukašenka na skijanje u Srbiju, na Kopaoniku, 2009. godine.