Mala skupina američkih kompanija, među kojima je Apple, Microsoft, Google, Ford i Coca-Cola, drži gotovo bilijun dolara duga države, ostalih poduzeća i gradova, pokazuju podaci Komisije za burze i vrijednosnice na koje se poziva Financial Times.
Tolika količina financijske imovine čini ih većim i bitnijim investitorima na globalnom obvezničkom tržištu od mnogih dobro poznatih investicijskih fondova, poput Invesca, Franklin Templetona ili AllianceBernsteina. Analiza FT-a pokazuje da je 30 kompanija ubrizgalo 800 milijardi dolara u državne, korporativne i municipalne obveznice, ali i vrijednosnice vezane na hipoteke. Ta skupina kompanija tako ima golemu moć na tržištu duga i kredita. "Oni su svoji vlastiti fond menadžeri", komentirao je Ramaswamy Variankaval, direktor savjetničke skupine za korporativno financiranje u banci JPMorgan.
Tako Apple ima vlatiti odjel koji upravlja financijskim investicijama. No, dio kompanija upravljanje kapitalom ipak prepušta financijskim profesionalcima. Od navedenih 800 milijardi dolara, polovica je uložena u korporativne obveznice. Razlozi zašto kompanije toliko novca imaju uloženo u obveznice krije se o golemim zalihama gotovine koje su tijekom godina nagomilale u inozemstvu te u iznimno niskim kamatnim stopama. Naime, kako bi izbjegle oporezivanje dobiti, američke kompanije u inozemstvu drže više od dva bilijuna dolara.
To je 50 posto više nego prije deset godina te dvostruko više nego na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, pokazuju podaci američke središnje banke. Navedena skupina 30 kompanija drži 1,2 bilijuna dolara u gotovini, novčanim ekvivalentima, likvidnim vrijednosnicama i investicijama, pokazuje analiza. S druge strane, zbog kamatnih stopa gotovo na nuli riznicama velikih poduzeća ne isplati se držati novac na računu ili u novčanim fondovima, što je prije bilo uobičajeno.
Traže se profitabilnije investicije, poput obveznica poduzeća. No, ulazak kompanija krcatih gotovinom na obvezničko tržište dodatno je povećao potražnju, a što pak dovodi do daljnjeg pada prinosa na američki korporativni dug. Prinos na korporaivne obveznice s visokim rejtingom ove se godine spustio na 3,1 posto što je najniže od predsjedničkih izbora u studenom prošle godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu