Stavovi poslovnih ljudi o kretanjima u 2023. uglavnom se poklapaju s procjenama MMF-a i nižim stopama rasta BDP-a, a u najvećem dijelu svjetskog gospodarstva i poslovno povjerenje ostaje nisko, pokazuje to “Globalna ekonomska anketa 2023.”, koju je provelo europsko udruženje gospodarskih komora Eurochambres, među poslovnim ljudima s područja Europe, te komorskih organizacija u svim važnim svjetskim zemljama i zajednicama, koje predstavljaju 70 posto svjetskog gospodarstva.

Usporedne prognoze
Među onima koji očekuju daljnje smanjenje rasta BDP-a za 2023. u usporedbi s prognozama koje je za njihove zemlje dao MMF su anketirani iz komorskih udruženja SAD-a, Brazila, Australije i Koreje, dok su optimističniji u Kini, Turskoj. MMF za Kinu predviđa rast od 4,4%, a tamošnja su očekivanja poslovnjaka da će stopa biti 5%.

U Turskoj očekuju rast od 4,5%, za 1,5 postotni bod više nego u MMF-ovim procjenama, a u SAD-u očekuju rast od 0,5% (pola postotnog boda slabije), a još pesimističniji su u Britaniji, gdje nasuprot MMF-ovim signalima tankog rasta od 0,3% predviđaju pad BDP-a od 1,3%.

Na području Eurozone očekivanja su podjednaka, rast od 0,6%, s tim da su među najoptimističnijima prema rastu u usporedbi s prognozama MMF-a u Španjolskoj i Italiji, nasuprot posve oprečne slike u Njemačkoj, gdje poslovnjaci, zbog činjenice da su puno više izloženi pritiscima rata u Ukrajini i opskrbi plinom, predviđaju još veće usporavanje rasta od MMF-ovih projekcija.

Većina sudionika Eurochambresove ankete očekuje pad poslovnog povjerenja za svoju zemlju i regiju u ovoj godini, a izuzetak su samo regija Zaljeva i Kina, gdje signaliziraju veće poslovno povjerenje.

Najvećim izazovom za globalno gospodarstvo u 2023. istaknuta je geopolitička napetost, dok je na drugom mjestu rastuća inflacija zbog porasta cijena hrane i energije, kao i daljnje pooštravanje globalnih financijskih uvjeta. Energetska sigurnost i u 2023. predstavlja velik teret i brigu, a posebice za EU.

Energetska ‘bomba’
U anketi su ocjenjivani i utjecaji cijena energenata i sirovina na poslovanje u 2022., pa su tako u većini ocijenili da su im cijene bile više od 20% veće, a procjenjuju da će sa 100 dolara po barelu u ovoj godini umjereno pasti, na 92 dolara, a u idućoj na 80 dolara, te se neće vratiti na razinu prije eskalacije krize u Ukrajini, kada je petogodišnji prosjek bio 60 dolara.

Kad je o plinu riječ, porast cijena najveći dio sudionika ocijenio je između 0 i 50%, no tom rezultatu pridonijeli su ispitanici iz SAD-a, Koreje, Brazila i azijsko-pacifičkih zemalja, dok je za ispitanike u EU porast bio između 50 i 100%, s Njemačkom u kojoj je taj porast prešao 150%, kao i Britancima.

Kao jedno od područja koje je izuzetno osjetljivo za poslovanje istaknuti su i globalni opskrbni lanci, koji su već narušeni tijekom pandemije, a rat u Ukrajini dodatno ih je uzdrmao. Međunarodna trgovina poslije korone pokazala se ključnom za gospodarski oporavak, pa se važnost tog pitanja dodatno apostrofira.

Porast protekcionizma također je rangiran kao važna prijetnja globalnoj trgovini, a ponajviše kod ispitanika iz SAD-a, EU i Kine.

Većina ispitanika smatra i da će EU mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, kojom se osigurava da cijena uvoza odražava sadržaj ugljika, imati širok raspon globalnih posljedica, te ga smatraju diskriminirajućim prema svojim tvrtkama i zabrinuti su pretjeranim administrativnim i financijskim opterećenjima povezanih s njegovom primjenom.

Za rješavanje problema poremećaja lanaca opskrbe, što opterećuje prekogranično poslovanje, poduzetnici zagovaraju jačanje multilateralnog trgovinskog sustava.