Izborna kampanja u francuskoj ušla je u završnicu velikim sučeljavanjem aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona i njegove suparnice Marine Le Pen, predstavnice krajnje desnice. Iako ankete nakon sučeljavanja daju izraženiju prednost Macronu, analitičari ističu da će prevagu odnijeti birači koji su najviše pogođeni rastom cijena, najvišim otkako je Francuska uvela euro prije dva desetljeća.

Kako prenose agencije, predsjednik Macron uklonio je veliku prepreku na putu do ponovnog izbora u borbenoj televizijskoj debati s Marine Le Pen u kojoj je na svoju stranu pridobio većinu gledatelja, pokazala je anketa, iako se doimao arogantnim.

Arogantan, ali i uvjerljiviji
Premda je Le Pen djelovala uglađenije i staloženije nego u televizijskom dvoboju za predsjednika 2017., Macron ju je napao zbog njezinih veza s ruskim vodstvom, planova za gospodarstvo i politike prema Europskoj uniji. Četiri dana uoči izbora, oko 59 posto gledatelja drži da je Macron bio uvjerljiviji u raspravi, prema rezultatima brze ankete za BFM TV.

To sugerira da gotovo trosatna debata neće promijeniti tijek izbora, u skladu sa svim prijašnjim anketama u kojima je Macron vodio. Anketa je pokazala povećanje Macronove prednosti u odnosu na Le Pen na čak 56 posto sa 44 posto od prvog kruga 10. travnja, a analitičari kažu da rasprava vjerojatno neće promijeniti namjere glasača u korist Le Pen.

“Da, Emmanuel Macron je pobijedio, ali njegova protivnica je izbjegla ponavljanje prošle katastrofe”, ustvrdio je Gerard Araud, bivši francuski veleposlanik, na Twitteru. “Ova je debata ne diskvalificira kao ona iz 2017., ali joj niti ne pomaže smanjiti jaz”, napisao je.

Marine Le Pen, čelnica Nacionalnog okupljanja/Reuters

U ofenzivi tijekom većeg dijela debate, Macronova najprodornija linija napada bio je zajam ugovoren preko ruske banke za kampanju Le Pen 2017. “Govorite o svom bankaru kada govorite o Rusiji, to je problem”, rekao je Macron svojoj suparnici. “Ovisite o ruskoj moći, ovisite o gospodinu Putinu”, dodao je.

Što se tiče troškova života, koji su ocijenjeni kao najvažnije pitanje za Francuze na ovim izborima, činilo se da je Macron također gurnuo Le Pen u defenzivu, pitajući je zašto je glasala protiv njegovih planova za ograničenje cijena struje ako je htjela pomoći radnicima.

Unatoč ratu u Ukrajini koji je naglasio veze francuske desnice s Kremljem, a i pandemija koronavirusa još nije skršena, stopa inflacija od 5,1 posto kakva nije zabilježena u Francuskoj tijekom ovog stoljeća bez sumnje je glavna tema ovih predsjedničkih izbora. To je poseban problem za Macrona koji od ulaska u Elizejsku palaču slovi za “predsjednika bogatih”.

Radikalne mjere
Taj prostor u biračkom bazenu cilja Marine Le Pen obećavajući radikalne mjere poput ukidanja poreza na dodanu vrijednost na određene artikle ili porezne olakšice kompanijama koje povećaju plaće za bar 10 posto.

Takva obećanja pala su na plodno tlo među siromašnijim slojem Francuza koji se teško nose s poskupljenjima. Prema jednoj anketi, taj sloj smatra da Le Pen ima bolje ideje kada je riječ o zauzdavanju inflacije, iako Macrona smatraju kvalitetnijim rješenjem kada je općenito riječ o gospodarstvu, prenosi Bloomberg.

Aktualnom predsjedniku na ruku ide činjenica da skok cijena u Francuskoj nije tako izražen kao u ostalim europskim državama, odnosno za sada nije tako.

Njegova je vlada ove godine predstavila paket protuinflacijskih mjera vrijedan 25 milijardi eura, od ograničenja rasta cijene električne energije do privremenog smanjenja poreza na plin. U ožujku je statistički zavod Insee procijenio da su vladine mjere snizile stopu inflacije za 1,5 postotnih bodova.