Farmeri u Republici Srpskoj žale se na uvoz, iz kojeg dolazi 70 posto svinjetine. Bore se kako plasirati svoje proizvode do trgovina i mesnica zbog jeftinog mesa iz uvoza. Dobar dio njih se, kako tvrde, odlučio ugasiti svoje farme jer ne uspijevaju biti konkurentni na tržištu.

U razgovoru za Nezavisne novine Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, ističe da se proizvođači svinjetine susreću s problemima u proizvodnji, što ih tjera na smanjenje kapaciteta.

Sumnjiva kvaliteta

“Niko nije toliko bogat niti ima povrat nekih sredstava da može to trpjeti, i samim tim natjeran je na smanjenje proizvodnje. I mi u svinjarstvu smo, kao i u tovu junadi, bili natjerani smanjiti proizvodnju, jer ne možete ići u maksimalnu proizvodnju zato što možete propasti”, rekao je Maljčić. Po njegovim riječima, proizvođačima svinja u RS ostalo je samo 30 posto ovdašnjeg tržišta, dok je 70 posto uzeo uvoz.

“Sve mi možemo proizvesti, ali katastrofalan je odnos koji je stvorila bh. vlast s EU”, kaže Maljčić.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, od ključnog značaja je zaštititi domaću proizvodnju u smislu ograničenja uvoza svinjetine i junetine.

“To bi doprinijelo sigurno da za dvije-tri godine mi povećamo našu proizvodnju i da domaće tržište zadovoljimo s barem 70 do 80 posto ovog mesa. Šteta je, po našem mišljenju, da se najkvalitetnije kategorije mesa izvoze za Tursku i za treće zemlje, a da s druge strane uvozimo meso sumnjive kvalitete”, ističe Marinković.

'Jedemo što Europa neće'

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, smatra da domaća proizvodnja ima velike kapacitete, te da se mogu proizvesti dovoljne količine mesa, ali zbog uvoza loših jeftinih proizvoda nailaze na apsurdne situacije.

“Nama je konkurentno smrznuto meso koje se uvozi, a koje je pri tome staro, ne zna se ni koliko godina. But i krmenadle u Europi se prodaju po cijeni između 15 i 20 eura, i oni jedu kvalitetu, a mi jedemo ono što oni neće”, kaže Usorac. Niti poljoprivrednici u FBiH, sudeći po njihovim riječima, nisu u boljem položaju. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da proizvodnja trenutno nije dovoljna zato što se ljudima ne isplati da rade.

“Mala je podrška države, mali su poticaji. Sve što je uvozno puno je jeftinije nego ovo što mi proizvedemo.

Za potrebe građana prije rata smo proizvodili 80 posto, a uvozili 20 posto, a danas, nebrigom države, malim izdvajanjima i uništavanjem, došli smo do ovog nivoa da uvozimo 92 posto hrane koju konzumiraju naši građani”, izjavio je Bićo za Nezavisne novine.