Paket fiskalnih poticaja „težak“ 1,9 bilijuna dolara koji je krajem prošlog tjedna predložio izabrani američki predsjednik Joe Biden mogao bi se pokazati kao mač s dvije oštrice za investitore, ocjenjuju tamošnji ekonomski analitičari.

Naime, paket s jedne strane osnažuje optimizam u vezi oporavka američkog gospodarstva, ali i povećava zabrinutost kako će riznica SAD-a sve to platiti. Bidenov paket poticaja Wall Street je očekivao što je rezultiralo prošlotjednim rastom S&P 500 burzovnog indeksa za 3 posto.

Snažniji most

Međutim, očekivanjem da će se američka vlada zbog ovoga morati dodatno zadužiti prinosi na američke 10-godišnje državne obveznice skočili su na najvišu razinu od početka ožujka i tako povećali troškove zaduživanja za cijelo gospodarstvo.

„U ovom trenutku financijsko tržište pozdravlja dodatne poticaje i vidi ih kao snažniji most prema potpunom ponovnom otvaranju gospodarstva“, istaknuo je za Reuters Jeff Butchbinder, analitičar dionica u LPL Financialu. „S druge strane, postoji mogućnost da će tržište to morati platiti u obliku oštro viših kamatnih stopa ili povećanja poreza“, dodaje Butchbinder.

Međutim, izabrani predsjednik smatra kako je pobjeda nad krizom prioritet. U prilikama gospodarske krize „ne možemo si dopustiti da sjedimo prekriženih ruku”, istaknuo je prošloga četvrtka Biden iznoseći svoj sveobuhvatni plan gospodarskog oporavka vrijedan 1,9 bilijuna dolara za pomoć kućanstvima i poduzećima.

Očekujući kritike zbog toga što će novi plan povećati zaduženost zemlje i opteretiti javne financije, izabrani predsjednik je istaknuo da će „vraćanje ulaganja na polju zapošljavanja i rasne jednakosti dugoročno spriječiti gospodarske štete“. „Korist će biti znatno veća od troškova“, dodao je na tiskovnoj konferenciji.

Paket pomoći nazvan „plan za spašavanje” koji je Biden predstavio u svojoj izbornoj jedinici u Welmingtonu, u državi Delawareu, trebao bi izvući SAD iz najveće krize od 30-ih. Plan će u idućim tjednima pratiti investicijski plan za pokretanje gospodarske djelatnosti.

No sada treba uvjeriti zastupnike u Kongresu da odobre 1,9 bilijuna dolara za plan žurnog oporavka. Republikanci bi mu se mogli usprotiviti, iako su proljetos glasovali za plan pomoći republikanskog predsjednika Donalda Trumpa vrijedan 2,2 bilijuna dolara.

Tekst predviđa da Amerikanci dobiju još jedan ček na 1400 dolara po osobi ovisno o prihodima. Naknada za nezaposlene od koje živi 18 milijuna Amerikanaca isplaćivat će se do kraja rujna, dokad je moguće i plaćeno bolovanje zbog zaraze koronavirusom.

U tekstu se spominje i produljenje moratorija na otkaz ugovora o najmu stana i na ovrhu nad nekretninama do kraja rujna te povećanje pomoći u hrani.

Joe Biden želi usto ubrzati testiranje i cijepljenje protiv COVID-19 kako bi se mogla nastaviti gospodarska aktivnost. Izabrani predsjednik se nada i da će zastupnici prihvatiti povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 7,25 dolara na 15 dolara po satu, što je dvostruko više.

Predviđa i sredstva koja će mjesnim i nacionalnim vlastima omogućiti da sačuvaju radna mjesta odgajatelja, policajaca, vatrogasaca i zaposlenika u javnom zdravstvu.

Ta bi mjera mogla naljutiti republikance u Senatu koji su krajem 2020. blokirali svaki plan gospodarske pomoći koji uključuje financijska sredstva za mjesnu upravu.

Povećanje poreza predviđeno u njegovu predizbornom programu za najveća poduzeća u zemlji i za pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara na godinu, ipak se ne spominje.

Skok nezaposlenosti

Bidenov plan poticaja dolazi u trenutku skoka broja slučajeva zaraženih koronavirusom što kompanije i investitore prisiljava da revidiraju svoja predviđanja kada bi pandemija mogla biti okončana.

K tome, službeni podaci objavljeni krajem prošlog tjedna pokazali su da je tjedni broj nezaposlenih skočio na 965.000, najvišu razinu od kolovoza i znatno iznad prognoza ekonomista u anketi Reutersa koji su očekivali dodatnih 795.000 nezaposlenih Amerikanaca.

Rastući prinosi na obveznice pritom potiču zabrinutost o rastu inflacije u trenutku kada se gospodarstvo počinje oporavljati. Valja naglasiti kako je predsjednik središnje banke Fed Jerome Powell u govoru prošlog četvrtka istaknuo kako ne očekuje da će ta institucija „prerano“ početi smanjivati mjesečne kupnje obveznica. „Sada nije vrijeme za razgovor o tome“, kazao je Powell.

Bidenov plan poticaja u skladu je s očekivanjima tržišta i vjerojatno će ga slijediti dodatni paketi fokusirani na obnovu infrastrukture i ostale prioritete, komentirao je Randy Frederick, potrpredsjednik za trgovanje i financijske izvedenice u Schwab centru za financijska istraživanja.

Nedovoljna dinamika cijepljenja u SAD-u dovodi do kašnjenja otvaranja gospodarstva i povećava potrebu za dodatnim poticajnim mjerama, pa će se kompanije i investitori vjerojatno suočiti s višim porezima krajem godine uslijed dodatnog proračunskog trošenja, smatra Frederick.

Esty Dwek, šefica analize u tvrtki Natixis Investment Managers, očekuje značajni pad cijena dionica na američkom tržištu krajem godine kada investitori počnu uračunavati mogućnost viših poreza poduzećima i građanima.

Inače, vrednovanja američkih dionica na tako su visokoj razini da bi kompanije morale znatno povećati profitabilnost da ih opravdaju. Omjer cijene dionica i zarade kompanija iz S&P-a 500 trenutno je na 22,3, vrlo blizu rekordnih 24,4 iz ožujka 2000. godine.