Pitanje globalne stope poreza na dobit kompanija koje će dominirati na ovotjednom skupu sedam najrazvijenijih država svijeta (G7) sve više zabrinjava europske “porezne oaze”, Irsku i Nizozemsku u kontekstu utjecaja na njihova gospodarstva.

Kako piše Deutsche Welle, nakon virtualnog sastanka prošloga petka, čelnici skupine G7 sastat će se uživo u Londonu 4. i 5. lipnja.

Revolucija u oporezivanju

Na jedno pitanje utrošit će uvjerljivo najviše vremana za polemiku, a to je prijedlog Bidenove administracije o globalnoj minimalnoj stopi poreza na dobit što bi moglo donijeti revoluciju u modelu oporezivanja kompanija, posebno multinacionalki.

Ova ideja dobila je značajan zamah nakon Bidenova preuzimanja dužnosti u siječnju. Analitičari očekuju da će G7 poduprijeti američki prijedlog uoči šireg dogovora u sklopu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) koji se očekuje tijekom ljeta. No, jedan sudionik sastanka u petak bio je posebno zainteresiran za raspravu.

To je Paschal Donohoe, predsjednik Eurogrupe, neformalne skupine ministara financija eurozone, a ujedno i ministar financija Irske. Stopa poreza na dobit od svega 12,5 posto u toj državi najniža je u Europskoj uniji i višegodišnji je izvor frustracija velikih europskih gospodarskih (i političkih) sila, Francuske i Njemačke.

Najrecentniji slučaj kada je irski porezni sustav dospio pod svjetla reflektora bila je tužba vlade u Dublinu na odluku Europske komisije da američki Apple mora uplatiti 14 milijardi eura razlike poreza obračunatoga između 2004. i 2014. godine.

Štoviše, Sud Europske unije presudio je u irsku korist. Američka je ideja da stotinjak najvećih svjetskih kompanija, s godišnjim prihodima iznad 20 milijardi dolara, uplaćuju porez temeljem prodajnih prihoda ostvarenih u pojedinim državama.

tome, kako bi se izbjeglo prebacivanje dobiti u države s nižom stopom poreza, Washington predlaže da se globalna minimalna stopa postavi na 15 posto. Takav prijedlog bez sumnje bi imao velike implikacije na države poput Irske i Nizozemske. Obje su u proteklih 30-ak godina privukle golemi iznos izravnih stranih ulaganja zahvaljujući blagoj poreznoj politici.

Stoga je Irska do sada, najblaže rečeno, davala mlaku potporu Bidenovu prijedlogu. No, kako je njegovo usvajanje sve bliže, sve se više dovodi u pitanje općeniti model na kojem počiva irsko gospodarstvo.

U prošlomjesečnoj izjavi za javnu televiziju RTE Paschal Donohoe je kazao američki prijedlog može imati značajni utjecaj na provođenje porezne politike u Irskoj. “Značajno smo rezervirani prema stopi globalnog minimalnog poreza na dobit jer takva stopa može donijeti dobrobit samo određenim državama, s određenom veličinom gospodarstva”, pojasnio je prošloga tjedna irski ministar za Sky News.

Dan O’Brien, glavni ekonomist think-tanka Institut za međunarodne i europske poslove, kaže za DW kako prihvaćanje američkog prijedloga neće promijeniti irski ekonomski model ili zaposlenost u stranim kompanijama. “Očekujem da će Irska ostati međunarodno poslovno središte neovisno hoće li taj sporazum biti prihvaćen ili neće”, kaže O’Brien.

Iako bi oko 250.000 radnih mjesta povezanih sa stranim ulaganjima trebalo ostati netaknuto, O’Brien smatra da se Dublin mora pripremiti za ozbiljan pad proračunskih prihoda ako izravna strana ulaganja u Irsku počnu opadati. Posebno u kontekstu krize izazvane pandemijom.

Nepravedna tvrdnja

Skupine koje lobiraju za izmjene globalnog poreznog sustava već godinama Irsku svrstavaju među “porezne oaze”. O’Brien smatra da je takva tvrdnja nepravedna prema “zelenom otoku”. “Irska svakako koristi nisku stopu poreza na dobit kako bi bila privlačna za ulaganja.

Po mom sudu, to je savršeno legitimni politički izbor za periferno malo gospodarstvo koje tradicionalno zaostaje za svojim susjedima i siromašnije je od njih”, kaže O’Brien. Međutim, Bidenov plan meta je kritika i izvan kruga država s niskom poreznom stopom.

Nekolicina zemalja u razvoju smatra da prijedlog neće mnogo pomoći u prikupljanju dodatnog iznosa poreza od multinacionalnih kompanija. Tu je i argument kako je problem izbjegavanja plaćanja pravedne razine poreza na globalnom planu jednostavno precijenjen.

Dan O’Brien ističe kako globalni prihodi od oporezivanja kompanija ne opadaju, već rastu, i to kao udjel u BDP-u i kao udjel u ukupnim poreznim prihodima.

“Uvijek ističem taj podatak kada se o tome raspravlja. To je vrlo važno, ali se taj podatak rijetko spominje”, kaže O’Brien. Ipak, ovaj ekonomist smatra da Bidenov prijedlog donosi mnogo dobroga globalnom poreznom sustavu.

Istovjetni stav dijeli i Eduardo Baistrocchi, profesor poreznog prava na Londonskoj školi ekonomije. “Bidenov prijedlog trebao bi pružiti jurisdikcijama priliku za prikupljanje viših poreznih prihoda i rješavanje rastućeg problema s kojim se suočava čovječanstvo: rastuće nejednakosti”, kaže Baistrocchi.