Novi “porez na milijardere” koji je administracija predsjednika Joea Bidena predstavila početkom tjedna ustvari će pogoditi sva kućanstva iz više klase, tvrde analitičari.

Američka vlada u sklopu prijedloga proračuna teškog 5,8 bilijuna dolara najavila je veća izdvajanja za obranu i socijalnu skrb, a novac želi namaknuti oporezivanjem najbogatijih.

Ovo je i prvi put da Bidenova administracija zahvaća u imovinu tog sloja, s obzirom da je ranije porezno opterećenje povećala kompanijama i investitorima na tržištu kapitala.

U dokumentu kojim obrazlaže uvođenje novog poreza, Bijela kuća tvrdi da američki milijarderi za porez izdvajaju svega 8 posto svoje imovine dok radnici plaćaju porez po dvostruko višoj stopi.

Kako piše Financial Times, iako je službeno nazvan “porez na minimalni prihod milijardera”, pogodit će sva kućanstva s imovinom iznad 100 milijuna dolara najnižom poreznom stopom od 20 posto na svu njihovu imovinu.

U to se uključuju i neunovčene investicije. Tu je i najznačajnija promjena. Naime, većina bogatih Amerikanaca plaća malo poreza jer vrijednost njihovih ulaganja nije oporeziva sve dok ih ne unovče.

Poreznici će ubuduće procjenjivati vrijednost cjelokupne imovine, kako one likvidne, poput dionica tako i nelikvidne, kao što su umjetnička djela. Bijela kuća procjenjuje da će novi namet plaćati 0,01 posto američkih kućanstava, a od toga su polovica milijarderi.

No, valja naglasiti kako se porez neće primjenjivati na one građane čiji su prihodi i imovina već oporezivani stopom višom od 20 posto. U idućih deset godina od tog bi se poreza u državnu riznicu trebalo sliti 360 milijardi dolara, izračunala je Bidenova administracija.

Ako predloženi porez stupi na snagu, najbogatijih 10 američkih milijardera u idućih deset godina uplatit će državi najmanje 215 milijardi dolara, izračunao je Gabriel Zucman, ekonomist sa sveučilišta Berkeley.

No, ključno je “ako stupi na snagu”. Analitičari ocjenjuju kako Bidenov porez na milijardere vjerojatno neće dobiti zeleno svjetlo u Kongresu. Naime, u Senatu gdje polovicu mjesta drže demokrati, a drugu polovicu republikanci prijedlog bi trebao dobiti dvotrećinsku podršku.

K tome, nisu mu ni svi demokrati skloni. Primjerice, senator Joe Manchin već je signalizirao da ne bi glasovao za taj porez jer smatra kako je teško provediva ideja o oporezivanju nerealiziranih kapitalnih dobitaka.

“Postoje drugi načini da ljudi pravedno plate svoj dio”, kazao je Manchin. Sličan prijedlog poreza demokrati su neuspješno pokušali progurati kroz Senat prošlog listopada