Kako popularnost demokratskog kandidata za predsjednika Joea Bidena raste u anketama, tako se povećava zanimanje analitičara za njegovu ekonomsku politiku.

Međutim, stručnjaci smatraju da će mu bipolarni stranački krajolik značajno otežati realizaciju ideja iz njegova ekonomskog programa, iako ima iskustva u pregovorima oko ključnih pitanja s republikancima.

Biden je kao potpredsjednik u mandatu Baracka Obame u veljači 2009. dobio zadatak nadgledanja realizacije 787 milijardi dolara vrijednog programa poticaja koji su izvukli američko gospodarstvo iz tadašnje duboke recesije izazvane financijskom krizom.

Još brži rast

Kako piše Financial Times, članovi Demokratske stranke nadaju se da će politički odgovor na sadašnju krizu izazvanu pandemijom donijeti još brži rast zaposlenosti i plaća, ali i veće prihode slabo plaćenim radnicima te manjinama (kroz povećanje minimalne satnice sa 7,25 na 15 dolara), „zelenije“ društvo te poboljšanje vještina radne snage.

Biden je svoju ekonomsku platformu nazvao „Sagradi opet bolje“ kako bi istaknuo želju za restrukturiranjem gospodarstva kroz povećanje oporezivanja bogatih iz čega bi se financirali projekti od obnove infrastrukture do zelenih izvora energije, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U infrastrukturne projekte i zelenu energiju Biden namjerava uložiti 2 bilijuna dolara.

K tome, 775 milijardi dolara uložio bi u priuštiviju skrb za djecu i starije, a 700 milijardi dolara u program „Proizvedeno u Americi“ te istraživanje i razvoj.

Valja naglasiti kako se stav ekonomske struke prema ovim ciljevima značajno promijenio posljednjih godina. I Federalne rezerve i Međunarodni monetarni fond sugerirali su kako je dodatna fiskalna podrška potrebna u SAD-u kako bi se potaknuo oporavak, čak i ako to znači viši proračunski deficit.

Štoviše, američka središnja banka vjerojatno će zadržati iznimno labavu monetarnu politiku tijekom Bidenova prvog mandata, čime će stvoriti uvjete za veću javnu potrošnju i zaduživanje države. Demokratski kandidat smatra da bi sve kratkoročne poticaje, poput pomoći lokalnim vlastima ili izvanrednih naknada za nezaposlene trebalo financirati zaduživanjem.

Dugoročno povećanje potrošnje barem dijelom bi se financiralo iz većih poreza na dobit kompanija (s 21 na 28 posto), zatim višom stopom poreza na kapitalne dobitke vrlo bogatih te većim oporezivanjem Amerikanaca koji zarađuju preko 400.000 dolara godišnje.

Većina ekonomista smatra da će Bidenov plan ubrzati američki ekonomski rast. Tako u Oxford Economicsu smatraju da će u slučaju preuzimanja demokratske kontrole nad Bijelom kućom i Kongresom rast BDP-a ubrzati za 1,2 postotna boda na 4 posto u 2021. godini.

Iako ankete pokazuju da dvije trećine Amerikanaca podržava Bidenov plan fiskalnih poticaja, tek svaki drugi podržava povećanje korporativnog poreza.

Rejtinška agencija Moody’s izračunala je da bi tijekom prvog Bidenova mandata porezni prihodi porasli za 1,4 bilijuna dolara. Valja naglasiti kako bi stopa oporezivanja dobiti kompanija od 28 posto, na koliko je namjerava povećati Biden, i dalje bila niža nego prije Trumpove porezne reforme.

„Bidenov ekonomski plan iznimno je ambiciozan u smislu da u proteklih 10 godina nitko nije izašao s ovakvom razinom ambicije“, komentirao je za FT Austan Goolsbee, ekonomist na sveučilištu Chicago. No, oprezan je s obzirom na iskustva u razdoblju 2010. do 2011. godine.

„Mislim da je gotovo neizbježno da će republikanci odmah započeti sa zaokretom oko svega što su govorili protekle četiri godine i tvrdit će da su štednja i smanjenje deficita iznimno važni“, smatra Goolsbee.

Niz nepoznatih faktora

U tom kontekstu, ako Joe Biden osvoji predsjednički mandat 3. studenog, njegov odgovor na ekonomsku krizu bit će pod znatnim utjecajem cijelog niza još uvijek nepoznatih faktora. Jedan od njih je hoće li koronavirus harati Amerikom i 20. siječnja kada je predviđena inauguracija novog (ili novog starog) predsjednika. U tom bi slučaju ekonomski oporavak i dalje biti usporen.

Podsjetimo, podaci za rujan su pokazali da je i dalje bez posla 10,7 milijuna Amerikanaca više nego u veljači, prije izbijanja pandemije.

Druga je nepoznanica hoće li sadašnji predsjednik Trump i Kongres postići dogovor o drugom paketu poticaja vrijednih 2 bilijuna dolara. U tom bi slučaju Bidenova administracija imala manji pritisak povlačenja brzih ekonomskih poteza.

No, možda i najvažnije pitanje jest hoće li idućeg tjedna demokrati preuzeti većinu u Senatu čime bi Biden svoje zamisli lakše mogao pretvoriti u zakone.

No, s obzirom da je bio potpredsjednik i dugogodišnji senator, Biden ima bolje početne pozicije da progura svoje ekonomske zamisli kroz Kongres od niza svojih prethodnika. Bio je glavni pregovarač u nizu dogovora o proračunu između Obamine administracije i republikanaca, zaradivši pri tome reputaciju pragmatičnog pregovarača.