Najduže razdoblje pada nezaposlenosti u Americi u ožujku je definitivno završilo. Nakon što je još početkom godine SAD uživao u rekordnoj zaposlenosti, najnoviji podaci o tjednom broju zahtjeva za naknadu za nezaposlene objavljeni u četvrtak pokazali su golem skok, dvostruko veći od rekordnih 3,3 milijuna tjedan ranije, pa čak i iznad sve tmurnijih predviđanja ekonomista.

Podaci ministarstva rada pokazali su da je u samo tjedan dana još 6 milijuna Amerikanaca ostalo bez posla što i ne čudi s obzirom da je u proteklim danima još nekoliko saveznih država uvelo mjere izolacije stanovništva i prekida poslovanja svih djelatnosti koje nisu nužne.

Izolacija u 39 država

Naime, više od 80 posto američkog stanovništva sada nalazi se pod mjerama izolacije nakon što su u srijedu guverneri Floride, Georgije, Mississippija i Nevade donijeli odluku o karanteni uslijed rapidnog povećanja broja zaraženih u SAD-u.

Trenutno su mjere izolacije na snazi u 39 saveznih država. Prema podacima Reutersa od četvrtka, u najvećoj svjetskoj ekonomiji zaraženo je 214.368 ljudi, a 4839 je umrlo. Još do prije nekoliko tjedana mjere za suzbijanje epidemije odnosile su se na manje od polovice stanovništva. Objavljeni podaci o rastu broja nezaposlenih značajno su iznad očekivanja ekonomista, čak i onih najpesimističnih.

U Reutersovoj anketi analitičari su u prosjeku očekivali rast broja nezaposlenih za sezonski prilagođenih 3,5 milijuna, a najpesimistične prognoze sugerirale su i brojku od 5,25 milijuna.

Analitičari Morgan Stanleyja očekivali su da će nakon 3,3 milijuna novih nezaposlenih ovotjedno izvješće pokazati dodatnih 4,5 milijuna Amerikanaca bez posla. Najbliže su bili ekonomisti Bank of America koji su procjenjivali da će broj ugašenih radnih mjesta dosegnuti 5,5 milijuna.

„Temeljem naših podataka, 22 države očekuju približno 2,5 milijuna zahtjeva za naknadu za nezaposlene, značajno više od prošlotjednih sezonski neprilagođenih podataka od 1,4 milijuna. U međuvremenu, nekoliko drugih država objavilo je općenitie smjernice da će broj zahtjeva u narednom razdoblju biti veći. Projekcije za svih 50 država pokazuju da bi ukupan broj mogao iznositi oko 5,6 milijuna“, pojasnio je Joseph Song, ekonomist za SAD u toj banci,

Međutim, val otkaza i slanja radnika na neplaćeni dopust uzrokovanih epidemijom koronavirusa označava i značajnu prekretnicu u razmišljanju korporativne Amerike. Još do prije nekoliko tjedana većina kompanija smatrala je da će uspjeti izbjeći veća otpuštanja, a sada je očito da se pripremaju za dublji pad gospodarstva.

Velike kompanije vodeći su generatori rasta nezaposlenosti. Nakon što su prije nekoliko dana trgovački lanci Macy’s, Gap i Kohl’s najavili otpuštanje 227.000 ljudi, u četvrtak je i najveći američki izvoznik – Boeing – najavio da će dijelu radnika ponuditi mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu i sporazumni raskid ugovora o radu.

Najgore tek dolazi

Boeing širom svijeta zapošljava 150.000 ljudi, a polovica tog broja koncentirana je u tvornicama zrakoplova u regiji Seattlea. „U prva dva tjedna ožujka svjedočili smo rastu zaposlenosti na tjednoj razini, zatim je u trećem tjednu došlo do blagog smanjenja, ali se u četvrtom tjednu dogodio stvarno veliki pad“, ističe za Financial Times Irina Novoselsky, izvršna direktorica web stranice koja prati kretanja na tržištu rada CareerBuilder.

Američko tržište rada u slobodnom je padu, smatra Gregory Daco, glavni ekonomist za SAD u njujorškoj tvrtki Oxford Economics. “Vjerojatnost još strožih mjera izolacije i činjenica da mnoštvo saveznih država nije u mogućnosti obraditi sve zahtjeve za naknadu za nezaposlene znači da najgore tek dolazi“, kazao je Daco za Reuters.

Podsjetimo, u tjednu do 21. ožujka 3,3 milijuna Amerikanaca prijavilo se na „burzu rada“ što je pet puta više čak i od najgoreg tjedna tijekom ekonomske krize 2008. i 2009. godine kada je broj zahtjeva dosegao 665.000 ljudi. Inače, u posljednjoj krizi izgubljeno je 8,7 milijuna radnih mjesta. Međutim, vjerojatno je da će podatak za tjedan do 21. ožujak biti revidiran naviše s obzirom da zbog izolacije mnoštvo lokalnih ispostava ministarstva rada ima problema s obradom zahtjeva.

Ekonomisti smatraju kako se Amerika treba pripremiti za daljnju eskalaciju broja nezaposlenih. A dijelom će za eksploziju nezaposlenosti biti zaslužan velikodušni vladin paket pomoći gospodarstvu od 2,2 bilijuna dolara te manje stroži uvjeti za dobivanje naknade za nezaposlene.

Naime, samozaposleni te honorarni radnici poput dostavljača ili vozača Ubera sada se mogu prijaviti za naknadu, što prije nije bio slučaj.

K tome, naknada sada može dosezati 600 dolara tjedno iduća četiri mjeseca što je jednako satnici od 15 dolara za 40-satni radni tjedan. Za usporedbu, vlada je odredila minimalnu plaću od 7,25 dolara, a početkom godine naknada za nezaposlene u prosjeku je iznosila 385 dolara tjedno.

David Kelly, glavni analitičar u njujorškom JP Morgan Funds ističe kako gruba procjena za najviše pogođene branše sugerira da će američko gospodarstvo ostati bez više od 16 milijuna radnih mjesta.

„Gubitak će dovesti do povećanja stope nezaposlenosti sa 3,5 posto na 12,5 posto što će biti najviša stopa od Velike depresije“, smatra Kelly. Uz maloprodajni sektor, najviše pogođeno je ugostiteljstvo, ističe Irina Novoselsky. „Kategorija koja trenutno najviše traži posao su barmeni. No, i konobari, kuhari te vozači taksija također su iznenada ostali bez posla“, dodaje Novoselsky.