Visoki njemački dužnosnici ocijenili su u petak prijedloge Cipra za izbjegavanje stečaja nezadovoljavajućima, ostavivši ipak otvorenom mogućnost europskog plana spašavanja.

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je u petak ujutro Nikoziju da ne "zlorabi strpljenje partnera iz eurozone", kako su prenijeli zastupnici njezine koalicije, s kojima je razgovarala na sastancima zatvorenima za novinare.

Kancelarka je ocijenila da ciparski prijedlog o osnivanju investicijskog fonda solidarnosti ne ispunjava uvjete koje je postavila eurozona, po tim zastupnicima.

Njemačka se protivi povećanju ciparskog duga. Odbacuje također uključivanje mirovinskih fondova u plan spašavanja, kako bi željela Nikozija. Takav prijedlog međunarodni su vjerovnici (EU, ECB, MMF) već navodno odbacili prošli vikend, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva financija.

Kancelarka "nema pojedinosti" o ciparskim planovima, rekao je nešto kasnije njezin glasnogovornik Steffen Seibert. "Zemlje eurozone pružaju ruku Cipru kako bi mu pomogle, ali moraju vrijediti jednaka načela kao i za druge europske države", dodao je.

"Europska unija ne smije se ni u kojem slučaju odreći svojih načela", kazala je Merkel u petak ujutro u Bundestagu, po jednom zastupniku.

Ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izrazio je "veliku zabrinutost" zbog situacije, upozorivši također putem njemačke televizije da "pravila koja smo definirali kako bi odgovorili na krizu u zadnje dvije godine moraju biti poštivana."

"To znači da smo spremni biti solidarni, ali zauzvrat zemlje koje traže našu solidarnost moraju biti spremne ispuniti svoje zadaće", rekao je. Među tim obvezama, njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble naveo je restrukturiranje ciparskog bankovnog sektora, u razgovoru za grčki tisak.

"Moguće je da postignemo dogovor", ali "to za sada nije moguće reći", rekao je Schaeuble, na konferenciji za novinare u petak u Berlinu. Telekonferencija euroskupine u četvrtak navečer, na kojoj su ciparski dužnosnici iznijeli svoje prijedloge, "nije pružila nove elemente", rekao je.

Euroskupina je nakon tog sastanka izrazila spremnost razgovarati s Ciprom o novom prijedlogu. "Euroskupina je spremna razgovorati s ciparskim vlastima o nacrtu novog prijedloga koji ciparske vlasti trebaju predstaviti što je prije moguće", kaže se u izjavi euroskupine. "Euroskupina potvrđuje važnost punog jamstva za pologe ispod 100.000 eura u Europskoj uniji", dodaju ministri financija eurozone.

Ciparska središnja banka u četvrtak je predložila restrukturiranje bankovnog sektora. Novi plan predviđa i uspostavu investicijskog fonda solidarnosti za koji se još točno ne zna kako bi izgledao.

Po pisanju Financial Timesa, druga najveća banka u zemlji Laiki trebala bi biti podijeljena na "dobru" i "lošu" banku. U "lošu" bi se prebacili štedni polozi veći od 100.000 eura. Polozi do 100.000 eura bili bi zaštićeni, a radna mjesta u banci sačuvana.

"Ta procedura konsolidacije će otkloniti opasnost stečaja banke i u cijelosti zaštititi sve osigurane pologe do 100.000 eura", rekao je guverner ciparske središnje banke Panicos Demetriades. Plan predviđa i prikupljanje dvije milijarde eura nacionalizacijom državnog mirovinskog fonda i izdavanje obveznica na osnovi budućih prihoda od iskorištavanja plina iz ciparskog podmorja, piše FT.

Krajem prošlog tjedna, euroskupina je jednoglasno, uključujući i ciparski glas, usvojila program pomoći za Cipar u visini od 10 milijardi eura, s tim da se porezom na štedne uloge građana prikupi 5,8 milijardi.

Po tom dogovoru, svi polozi do 100.000 eura oporezivali bi se po stopi od 6,75 posto, a preko toga iznosa po stopi od 9,9 posto. U ponedjeljak je to promijenjeno na način da se polozi do 20.000 eura ne oporezuju. Međutim, ciparski parlament je u utorak to odbio, strahujući od bijega kapitala i gubitka međunarodnog ugleda. Porez na štednju jako bi pogodio bogate Ruse koji u ciparskim bankama drže više milijardi eura.

Međunarodni kreditori ne žele Cipru odobriti pomoć u iznosu od oko 17,5 milijardi, na koliko se procjenjuju potrebe zemlje, jer taj iznos odgovora njegovu BDP-u i u slučaju da se odobri dug te zemlje bi eksplodirao s malim izgledima da ikada bude vraćen. U slučaju da iznos pomoći bude 10 milijardi eura, dug bi dosegnuo 57 posto ciparskog BDP-a, što se smatra održivom razinom.

Cipar je pomoć potražio i u Rusiji, zatraživši ublažavanje uvjeta zajma od 2,5 milijarda eura koji je Moskva dala Nikoziji 2011. Rusima je u zamjenu za tu pomoć predloženo ulaganje u ciparski bankovni i energetski sektor. No ruski investitori nisu iskazali interes, a ruska je vlada poručila da će se o kreditu iz 2011. izjasniti kada Nikozija postigne dogovor s Europskom unijom i MMF-om o planu spašavanja.

Ciparski parlament trebao bi tijekom dana glasovati o "planu B" za spašavanje zemlje od stečaja. Europska središnja banka (ECB) dala je Nikoziji rok do ponedjeljka da pronađe rješenje s EU-om, zaprijetivši da će u protivnom zabraniti krizne kredite ciparske središnje banke koji su jedino što održava ciparske banke na životu.