Banke u eurozoni same će definirati ciljeve u procesu smanjenja ukupno 900 milijardi eura nenaplativih kredita a suočit će se sa sankcijama samo ako značajno podbace u odnosu na ciljeve koje su same zacrtale, pokazuju nove smjernice Europske središnje banke (ECB).

Banke u slabim gospodarstvima poput onih Grčke, Portugala i Italije još uvijek muku muče s nenaplativim kreditima koji smanjuju njihov kapacitet za kreditiranje i potkopavaju povjerenje investitora.

ECB u ulozi supervizora nastoji potaknuti zajmodavce da osmisle mjere kojima će smanjiti iznos nenaplativih kredita, ali mora voditi računa o tome da pritisak ne bude prejak kako im ne bi prouzročio velike gubitke i time dodatno smanjio kapacitete za kreditiranje.

Stoga je središnja monetarna institucija eurozone u novim smjernicama, objavljenim u ponedjeljak, prepustila bankama da same odrede brojčano definiranu razinu nenaplativih kredita koju planiraju dosegnuti u roku od jedne do tri godine.

Ako to ne učine, mogle bi se suočiti s ECB-ovim "nadzornim mjerama", uključujući postrožene kapitalne zahtjeve.

Iz ECB-a pritom napominju da nove smjernice neće biti obvezujuće i da će samo "značajan" otklon od zacrtanih ciljeva povlačiti za sobom sankcije.

Takav pristup navodi na zaključak da bankovni supervizor u eurozoni nastoji tek blago pojačati pritisak na banke kako im ne bi prouzročio značajnije gubitke.

"Sastavni je dio plana procjena jesu li banke blizu tome da se usklade sa smjernicama ili jako zaostaju za tim ciljem", tumači viceguvernerka irske središnje banke Sharon Donnery, predsjedateljica ECB-ove radne skupine za nenaplative kredite.

"Bude li neka banka jako zaostajala, mi ćemo, naravno, raspraviti s njima o tome kako bi se mogli približiti zacrtanom usklađivanju sa smjernicama, a posebno o vremenskom okviru tog procesa", dodala je Donnery.

Kao središnja monetarna institucija eurozone, ECB nastoji potaknuti gospodarski rast i inflaciju u zoni primjene zajedničke europske valute poticanjem kreditiranja kroz vrlo niske kamatne stope i agresivnim tiskanjem novca, tumači Reuters.

U takvom su kontekstu u ECB-u prisiljeni balansirati između supervizorskih dužnosti i glavnog cilja podizanja inflacije – koja je trenutno blizu nule – nadomak zacrtanih nešto manje od dva posto.

Kada su u siječnju najavili pripremu novih smjernica za nenaplative kredite, u nekim su se bankama zabrinuli da će morati u kratkom roku prodati takve kredite po vrlo niskim cijenama, što bi nagrizlo njihovu dobit.

Jučer objavljene ECB-ove smjernice pokazuju da će banke za prodaju dobiti rok od tri godine a u mnogim slučajevima i dulje.

"Odlučili smo se za rok od tri godine jer većina banaka u poslovnim planovima objavljuje projekcije za trogodišnje razdoblje… pri čemu za neke među njima priča neće time biti završena, već će im vjerojatno trebati više vremena", dodala je predsjedateljica ECB-ove radne skupine za nenaplative kredite.

Prema ECB-ovom je izvješću na nenaplative kredite na kraju prošle godine otpadalo oko sedam posto ukupnog iznosa kredita u 129 velikih banaka koje ECB nadzire. Pritom je u Italiji njihov udio iznosio 12 posto, u Portugalu 15 posto a u Grčkoj 47 posto.

ECB će sada pokrenuti javne konzultacije o novim smjernicama koje bi trebale biti zaključene 15. studenog.