Baltičke zemlje odvojit će se od ruske elektroenergetske mreže početkom 2025. godine, poručili su estonska premijerka i izvršni direktor litvanskog operatora električne mreže, javlja Reuters, a prenosi Klixba.

“Kompromisno pristajemo skratiti rok za godinu dana. Dakle, skidamo se s mreže početkom 2025. godine”, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za Reuters na marginama summita NATO-a u Vilniusu prošlog tjedna.

Tri desetljeća nakon odvajanja od bivšeg Sovjetskog Saveza i 19 godina od pridruživanja Europskoj uniji, baltičke države Estonija, Latvija i Litva još uvijek ovise o Rusiji za osiguravanje stabilnog elektroenergetskog sistema.

Prema sporazumu potpisanom 2018. godine, lideri baltičkih zemalja, kao i Poljska i Europska komisija, uz podršku od 1,6 milijardi eura europskih sredstava, složili su se da će unaprijediti svoju infrastrukturu i isključiti se s ruske mreže do 2025. godine.

“Litva je predlagala pomicanje datuma razdvajanja na početak 2024. godine, ali to nije bilo prihvatljivo za Estoniju”, rekla je Kallas.

“Razumijem da Litva to želi ubrzati, ali Estonija bi platila najveću cijenu za to ranije odvajanje u smislu troškova, ali i u smislu rizika od nestanka struje”, dodala je ona.

"Zavrtanje slavine" Europi

Gazprom gubi posljednju veliku mušteriju u EU?

Kallas je objasnila da će odvajanje s ruske mreže će započeti formalnom prijavom zajedničkim mrežnim operatorima Baltika, Rusije i Bjelorusije u kolovozu 2024. godine.

Litva će slijediti raspored koji preferira Estonija, jer se ne može odvojiti sama, rekao je novinarima u ponedjeljak Rokas Masiulis, šef litvanskog operatora električne mreže Litgrid.

“Povezani smo s Estonijom”, rekao je dodajući da će Litva nastaviti tražiti od svojih susjeda da se pokrenu što ranije.

“Vidimo što se događa u Ukrajini, gdje ljudi ginu, a bombe nastavljaju padati. Ne mislim da je pravi izbor nastaviti surađivati s agresorom samo zato što time štedite nekoliko centi”, rekao je Masiulis.