Baltičke države odlučile su napustiti neformalnu skupinu 16+1 koju čine države srednje i istočne Europe (među njima i Hrvatska) te Kina.

Razlog okretanja leđa tom formatu – primarno usmjerenom na suradnju u infrastrukturnim i razvojnim projektima – Estonija i Letonija, a ranije i Litva, pronašle su između ostaloga, i u kineskom stavu prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Konzultacije sa saveznicima
Format je osnovan 2012., a 2019. pridružila mu se i Grčka, pa je točniji naziv 17+1. Bruxelles nikada nije blagonaklono gledao na ovu inicijativu, a kritičari tvrde kako se radi o prikrivenom načinu kineske eksploatacije članica EU-a i podjele unutar bloka. Peking tvrdi kako se ne radi o geopolitičkoj inicijativi.

Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu pojasnio je Bloombergu kako je kinesko odbijanje da jasno osudi rusku agresiju na Ukrajinu definitivno bio faktor koji je vlada u Tallinu imala na umu prilikom donošenja odluke o povlačenju iz formata. “Prije toga konzultirali smo se sa nizom saveznika”, dodao je Reinsalu.

Ovaj konzervativac preuzeo je dužnost šefa diplomacije u srpnju nakon što je premijerka Kaja Kallas sastavila novu vladajuću koaliciju. Reinsalu je gorljivi zagovornik davanja podrške Ukrajini.

Estonski ministar je istaknuo kako ovaj potez prvenstveno ima političko značenje s obzirom da je kineski utjecaj kroz infrastrukturne projekte snažniji u drugim državama. “Format nije donio nikakav značajan praktični rezultat, pa ćemo preferirati razvijanje odnosa s Kinom u sklopu EU-a kao jedinstvenog entiteta”, istaknuo je Reinsalu.

Doduše, Estonija nije aktivno sudjelovala u formatu još od prošle godine. Međutim, nesumnjivo je da je invazija u veljači motivirala dobar dio europskih država na redefiniranje odnosa s Kinom.

I prije rata entuzijazam za taj mehanizam suradnje počeo je slabjeti kod dijela država s obzirom na povećanje trgovinskog deficita s jedne strane, ali i kašnjenja investicija vrijednih milijarde dolara iz azijske supersile.

Bez obećanih rezultata
Litva se iz formata 16+1 povukla još prošle godine, nakon diplomatskih problema s Pekingom izazvanih otvaranjem de facto veleposlanstva Tajvana u Rigi. Podsjetimo, zbog otvaranja tajvanskog predstavništva Peking je povukao svog veleposlanika iz Litve te uveo trgovinske sankcije.

Primjerice, kineske kompanije otkazale su narudžbe litvanskom gospodarstvu, a uvedene su i restrikcije na izvoz kineske robe u tu baltičku državu. Litvanska vlada odluku o povlačenju iz 16+1 opravdala je činjenicom da sudjelovanje u formatu nije donijelo obećane rezultate.

Inače, tri baltičke države još su lani počele pokazivati skepsu prema 16+1. Tako na lanjskom summitu nisu sudjelovali šefovi država ili vlada tih triju država već tek niže rangirani dužnosnici.

Kako je već napomenuo estonski ministar vanjskih poslova, ekonomska suradnja tih država s Kinom nije toliko presudna. Primjerice, izvoz Letonije u Kinu vrijedi 162 milijuna eura, a većinom se radi o trupcima i drvnoj građi. Estonski izvoz u Kinu godišnje vrijedi 195 milijuna eura.