Azerbajdžan je među najzagađenijim zemljama svijeta minama, procjenjuje se da je otprilike 12 posto teritorija zagađeno s 1,5 milijuna mina i nepoznatim brojem neeksplodiranih eksplozivnih naprava, poručio je predsjednik države Ilham Alijev na međunarodnoj konferenciji na temu ‘Ublažavanje utjecaja mina na okoliš: mobilizacija resursa za sigurnu i zelenu budućnost’ koja je prošlog tjedna održana u Azerbajdžanu.

“Danas su mine i neeksplodirana ubojita sredstva i dalje akutni problem koji predstavlja prijetnju sigurnosti ljudi u mnogim zemljama. Uz ugrožavanje ljudskih života, mine predstavljaju ozbiljan izazov za socioekonomski razvoj, oštećuju okoliš i kulturnu baštinu, ometaju poslijeratni oporavak i razvojne inicijative te u konačnici ometaju ciljeve održivog razvoja, čak i desetljećima nakon što su ratovi završili”, rekao je u govoru Alijev, napominjući da uz prijetnje životima ljudi, mine značajno oštećuju okoliš.

Rast broja žrtava
“Plastični otpad nastao eksplozijom ima negativne posljedice za okoliš jer negativno utječe na strukturu tla. Mine koje ostanu u zemlji dulje vrijeme mogu dovesti do opasnih kemijskih reakcija. Tlo koje se ne koristi zbog opasnosti od mina podložno je eroziji i abraziji”, navodi.

“Od završetka rata 2020. godine od eksplozije mina stradao je 361 naš građanin, većinom civila, od kojih je 68 smrtno stradalo, a 293 teško ranjeno. Sveukupno, od početka agresije Armenije na Azerbajdžan od mina je stradalo više od 3400 naših građana, uključujući 358 djece i 38 žena.

Stalni porast broja žrtava mina povezuje se s odbijanjem Armenije da dostavi točne karte mina koje je postavila na teritoriju Azerbajdžana te s postavljanjem mina duž cesta, groblja i drugih civilnih objekata koji se nalaze iza bivše crte kontakta. Od 2020. do 2023. stvorene su nove minske zone koje se protežu do 500 kilometara, nove mine su postavljene u Azerbajdžanu.

Odgovornost za to leži na Armeniji”, upozorio je predsjednik Azerbajdžana. Izazovi u razminiraju koče razvoj i napore za oporavak stvarajući prepreke za povratak 800 tisuća raseljenih osoba, kaže.

Lako postaviti
“Do sada je očišćeno oko 140 tisuća hektara od 119.946 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. Ipak, minirana područja protežu se daleko dalje od toga. Mine je lako postaviti, ali je razminiranje mnogo teži i složeniji proces. U kratkom vremenuu Azerbajdžan je mobilizirao svu snagu i koristi najnaprednije i vrhunske tehnologije”, rekao je Alijev.

Zemlja trenutno s UN-om radi na uspostavi Centra izvrsnosti za pružanje edukacije o protuminskom djelovanju, a na konferenciji je potpisano pismo namjere između Agencije za protuminsko djelovanje Republike Azerbajdžan (ANAMA) te UNDP-a, poručio je Alijev. Događaj, u organizaciji tamošnje Vlade i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), bio je preteča Konferencije UN-a o klimatskim promjenama, COP29, koja će se održati u studenom.