Nakon što su ministri BiH i Srbije Šarović i Ljajić u listopadu prošle godine na Trilateralnom trgovinskom summitu BiH, Srbije i Turske razgovarali o mogućnosti gradnje brze ceste Sarajevo-Beograd uslijedili su brojni sastanci, pregovori i inicijative.

Tom prigodom turski ministar ekonomije Nihat Zeybekci potvrdio je spremnost turske strane da pomogne infrastrukturni projekt koji bi povezao BiH i Srbiju. Konkretniji pregovori o cesti između dva glavna grada, udaljena oko 300 kilometara, vođeni su posljednjih dana prilikom posjete izaslanstva BiH Srbiji, kada je dogovorena njena gradnja. Prema riječima srpske ministrice prometa Zorane Mihajlović, cijena prometnice iznosila bi oko 800 milijuna eura. Prema dogovoru, BiH bi u sljedećih mjesec dana trebala dogovoriti trasu koja bi Sarajevo povezao s Beogradom, ali sudeći prema prvim reakcijama to neće biti nimalo lak posao, pišu Nezavisne novine. Zasad je izvjesno samo da će se u BiH graditi samo brza cesta, a autocesta u Srbiji, ali u toj zemlji nema suglasnosti kojom trasom će od Sarajeva cesta ići do granice sa Srbijom, tj. do graničnog prelaza Vardište. 

Zajedničko pismo Turskoj
RS najviše odgovara trasa Sarajevo-Podromanija-Rogatica-Ustiprača-Vardište, dok Federacija BiH, odnosno bošnjački dužnosnici, zagovaraju pravac Sarajevo-Pale-Prača-Mesići, gdje je točka u kojoj bi se njihova trasa poklopila s trasom koju želi RS, i dalje se nastavila na Ustipraču i granicu sa Srbijom.  "Ta cesta je u Prostornom planu RS i u Strategiji transporta RS koja je ušla u Okvirnu strategiju transporta BiH i to je ta trasa po kojoj su rađeni strateški dokumenti prije nekoliko godina", rekla je Nataša Kostić, pomoćnica ministra prometa i veza RS. U Federaciji BiH još se službeno ne izjašnjavaju, ali kako doznaju Nezavisne novine, o toj cesti bilo je riječi prije nekoliko godina, s obzirom na to da je BiH preko IPA projekata dobila sredstva za izradu studijske dokumentacije za tu cestu.

"Projekt je definiran kao izrada studije Sarajevo-Vardište jer nije bilo potpune suglasnosti u vezi s trasom. Konzultanti i stručnjaci trebaju dati prijedlog što je najbolje", rekao je izvor lista. Tako, dok Milorad Dodik, predsjednik RS-a, ističe da je izgradnja te ceste u nadležnosti RS-a, jer kroz njen teritorij prolazi 95 posto, Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH, kaže da bi trasa prometnice na području BiH trebala biti poznata za mjesec dana i to nakon konzultacija s nadležnim entitetskim ministarstvima i stručnjacima za infrastrukturu. Izvjesno je da RS neće dopustiti da se cesta kroz njen teritorij gradi pod nadležnošću BiH, posebno ne uz potporu Turske.

"Turska je spremna financirati takav projekt, a ministar Jusko i ministrica Zorana Mihajlović napisali su zajedničko pismo turskom ministru ekonomije u kojem tvrde da su spremni na sastanak s predstavnicima turske vlade i razgovor o cesti", navode su iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH uz napomenu da nije realno očekivati kako će gradnja početi ove godine. RS je odmah reagirala izražavajući sumnju da taj projekt može voditi Savjet ministara BiH s obzirom na njihovu ustavnu poziciju.  "Svi mostovi na Drini su u našoj nadležnosti i izgradnja najavljene autoceste dobro je došla jer ona 95 posto prelazi preko teritorija RS-a. U tom pogledu RS treba odrediti trasu i u to ćemo se uključiti sa Srbijom", rekao je Dodik.

Čak 60 mostova
Dok u BiH ne uspijevaju postići dogovor oko trase, niti tko će voditi i financirati taj projekt, u Srbiji je sve poznato i nije sporna odluka da se cesta gradi. "S bosanske strane stoji da se dogovore u vezi s rutom i očekujemo da to bude riješeno za mjesec dana. Naša radna skupina će se osnovati da vidimo što je s dokumentacijom, studijom izvodljivosti", rekla je Mihajlović. Kada je riječ o Srbiji, kao dio Koridora 11, autocesta će od Beograda ići do Požege, te dalje od Užica do Kotromana na granici s BiH, koji je i najskuplji dio jer će prolaziti kroz zaštićeni prostor Zlatibora i Mokre gore, a prema procjenama na toj dionici bit će izgrađeno čak 60 mostova, 20 tunela i 13 nadvožnjaka.