Austrija želi oformiti koaliciju zemalja EU-a koja bi trebala spriječiti produljenje suspenzije europskih proračunskih propisa na kraju 2021. i 2022. godine i preusmjeriti fokus na smanjenje javnog duga. Europski proračunski propisi odigrali su središnju ulogu u smanjenju udjela javnog duga u BDP-u nakon dužničke krize, podsjeća u pismu kolegicama i kolegama u EU austrijski ministar financija Gernot Blümel.

Austrija spada u skupinu zemalja koje su u EU poznate po inzistiranju na štedljivosti, uz Švedsku, Dansku, Nizozemsku, Njemačku, Finsku, Slovačku, Češku i baltičke države, primjećuje Reuters.

“Ključna je pouka financijske krize bila da treba smanjiti visoke udjele duga (u BDP-u) i poboljšati financijsku održivost kako bismo se pripremili za neočekivane događaje u budućnosti”, istaknuo je austrijski ministar u pismu u koje je Reuters dobio uvid.

“Komisija će idućih mjeseci dostaviti analizu okvira upravljanja gospodarstvom”, napominje Bluemel, podsjetivši da su na ministarskom sastanku u svibnju iznesene neke ideje o reformi Pakta za stabilnost i rast u EU.

“Malo su me zabrinuli neki prilozi (raspravi) u kojima se dovodi u pitanje okvir baziran na propisima ili se razvodnjava vrijednost održivosti. Naš zajednički cilj mora biti smanjenje udjela duga u BDP-u u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi”, piše austrijski ministar.

Nekoliko visokih dužnosnika EU-a reklo je da bi propisi, koji su do sada analizirani u tri navrata i s godinama postaju sve složeniji, trebali biti pojednostavljeni i fokusirani na kriterije pod izravnom kontrolom ministara financija, poput javne potrošnje i duga.

Drugi pak upozoravaju da bi trebali poticati ulaganja, koja su ključna za rast pa bi ih možda trebalo isključiti iz izračuna proračunskog deficita. U normalnim vremenima proračunski deficit zemalja EU-a ne bi smio prekoračiti tri posto.

Treći pak sugeriraju da bi se vlade umjesto na svođenje udjela duga u BDP-u na dopuštenu razinu trebale koncentrirati na troškove servisiranja duga. Budući da će kamatne stope vjerojatno još dugo biti niske, troškovi servisiranja duga bolji su pokazatelj njegove održivosti, tvrde.

Austrijski ministar ne slaže se s tim argumentom. “Iako je sadašnje financijsko okruženje nedvojbeno povoljno i diferencijal u rastu kamatnih stopa bio je u godinama prije krize negativan, ništa ne jamči da će tako biti uvijek”, upozorava Blümel.

“Svi smo se osvjedočili kakvi su ekonomski, društveni i politički troškovi naglih promjena u raspoloženju tržišta, kada se ocijeni da mjere i trendovi više nisu održivi”, naglasio je austrijski ministar.

Kada je riječ o monetarnoj poliitci, odvojeno je guverner njemačke Bundesbanke Jens Weidmasnn izjavio da bi krizna kupovina obveznica u eurozoni trebala uskoro završiti. Weidmann je procijenio da bi se monetarna politika Europske središnje banke (ECB) trebala normalizirati u 2022. godini.

ECB kupuje obveznice u sklopu programa PEPP ukupne vrijednosti 1,85 bilijuna milijardi dolara kako bi spriječio rast troškova zaduživanja u eurozoni i time podupro gospodarstvo.