Austrija bi trebala bar razmotriti mogućnost stečaja posrnule Hypo Alpe Adria banke, smatra istaknuti ekonomist Karl Aiginger, suprotstavljajući se službenom stavu Beča o nužnom spašavanju nacionalizirane banke.

Vlada, središnja banka i posebna radna skupina za Hypo upozoravaju da bi objava stečaja mogla pokrenuti lančanu reakciju koja bi mogla zahvatiti i ostale zajmodavce i uništiti ugled Austrije na međunarodnim tržištima kapitala.

Austrija je 2009. nacionalizirala Hypo koji se našao na rubu stečaja zbog pretjerano agresivne politike ekspanzije. Dosada su austrijski poreznici u banku ubrizgali 4,8 milijardi eura, izračunao je Reuters.

Vladajuća koalicija želi da zdravi zajmodavci pomognu u uspostavi 'loše' banke koja bi preuzela Hypovu toksičnu imovinu. Banke su uglavnom skeptične prema takvoj ideji, ako im ona ne bi donijela nikakvu korist.

Aiginger, čelnik instituta WIFO čije ekonomske prognoze u velikoj mjeri utječu na vladinu politiku, kazao je pak jučer novinarima da je automatsko isključivanje mogućnosti stečaja kratkovidno.

"Moramo razmotriti to rješenje. Apsolutno je nerazumno isključiti ga", naglasio je Aiginger u odgovoru na novinarsko pitanje.

Dodao je ipak da bi takav potez morao biti popraćen mjerama koje bi otklonile opasnost 'efekta snježne grude'.

Nije ulazio u detalje, napominjući tek da bi mjere mogle uključiti državnu potporu za Hypovu matičnu saveznu austrijsku zemlju Korušku, koja si ne može priuštiti isplatu preostalih 12 milijardi eura jamstava za bančin dug.

Beč bi morao jamčiti i za oko 1,5 milijardi obveznica koje zajedno osiguravaju koruške hipotekarne banke, piše bečki list Kurier.

Porezni obveznici mogli bi pak uštedjeti milijarde eura ako Hypovi vjerovnici, uključujući vlasnike obveznica i bivšeg vlasnika, njemačku regionalnu banku BayernLB, pristanu odreći se dijela potraživanja.

Austrija je u sukobu s BayernLB-om, većinskom vlasnikom Hypoa do nacionalizacije 2009., tvrdeći da su im prikrivali stvarne razmjere problema u banci.

"Načelno odbacivanje mogućnosti stečaja znači da Bavarci sigurno neće sudjelovati (u tome)", smatra Aiginger.

Rasprava u Austriji zrcali onu u Europskoj uniji, čiji se plan za zatvaranje posrnulih banaka temelji na fondu za kontroliranu likvidaciju. Banke bi u taj fond trebale uplatiti oko 55 milijardi eura kroz razdoblje od 10 godina.