Europska središnja banka (ESB) i Američke federalne rezerve (FED) rekle su da ne namjeravaju ukinuti fizički novac ako i kada se uvedu digitalne valute središnje banke (CBDC).

Nedavni izvještaji o politikama ESB-a i Odbora Bretton Woods protive se plaćanju kamata (pozitivnih ili negativnih) na digitalne valute središnje banke.

Ugroza za komercijalne banke
Prema sustavu za praćenje uvođenja digitalnih valuta središnje banke Atlantskog vijeća, digitalne valute središnje banke već su pokrenute u 11 valutnih područja, od kojih su sva gospodarstva u razvoju i tržišta u nastajanju, a sto drugih zemalja razmatra tu ideju. Ta valutna područja prihvatila su dva zajednička argumenta u korist digitalnih valuta središnje banke: da mogu potaknuti financijsku uključenost i poboljšati učinkovitost plaćanja i namire.

Naravno, digitalne valute središnje banke imaju i svoje kritičare. Jedan od argumenata protiv njih jest da bi komercijalne banke mogle biti ostavljene po strani jer kućanstva i poduzeća zamjenjuju depozite u komercijalnim bankama digitalnim valutama središnje banke.

Taj rizik raste ako digitalne valute središnje banke donose prinose u vidu kamata (poput bankovnih depozita). Druga stvar koja zabrinjava jest da bi središnja banka, kao izdavatelj digitalnih valuta središnje banke, mogla doći do povjerljivih informacija o financijama vlasnika digitalnih valuta središnje banke i odlukama o privatnoj potrošnji.

A zabrinjava i da bi digitalne valute središnje banke koje funkcioniraju na temelju mehanizma konsenzusa o Dokazu o radu (PoW) kako bi se donijela odluka o daljnjem stanju blockchaina bile izuzetno energetski intenzivne.

Ali postoji i treći argument u korist digitalnih valuta središnje banke. Ako (i samo ako) digitalne valute središnje banke nose prinose u vidu kamata i popraćene su ukidanjem fizičkog novca, povećat će učinkovitost monetarne politike ukidanjem efektivne donje granice (ELB) kamatnih stopa.

Efektivna donja granica, artefakt papirnate valute središnje banke s nultim nominalnim kamatnim stopama, bila je često obvezujuće ograničenje monetarne politike naprednog gospodarstva od financijske krize 2007. do 2009. sve dok donositelji politika (sa zakašnjenjem) nisu počeli povećavati kamatne stope krajem 2021. i početkom 2022.

Budući da središnje banke nisu mogle odrediti kamatne stope na znatno negativnim razinama, morale su pribjeći kvantitativnom popuštanju (QE) – unovčavanju svojih bilančnih ekspanzija masovnom kupnjom javnih i privatnih vrijednosnih papira.

Čini se da su središnje banke u razvijenim gospodarstvima spremne zadržati visoke kamatne stope dovoljno dugo da do kraja 2024. vrate inflaciju na ciljanih 2%. Međutim, niska inflacija i niska neutralna realna kamatna stopa povećat će vjerojatnost da efektivna donja granica ponovno postane obvezujuće ograničenje u slučaju kontrakcijskih i dezinflacijskih šokova.

Mane i prednosti blockchaina
Standardni argument financijske stabilnosti protiv digitalnih valuta središnje banke s prinosima u vidu kamata nema puno smisla. Ako privatni vlasnici bankovnih depozita odluče prijeći na digitalne valute središnje banke i ako se posljedična disintermedijacija smatra nepoželjnom, središnja banka može izvršiti prijeboj depozita kod pogođenih financijskih posrednika. Povlačenje neosiguranih bankovnih depozita potaknuto strahom i prelazak na digitalne valute središnje banke može se kompenzirati i neutralizirati na isti način.

U jednoj krajnosti, mogao bi postojati potpuno centralizirani model, s komercijalnim bankama, drugim financijskim institucijama i svim tvrtkama i kućanstvima koja imaju račune kod središnje banke. No, mogao bi postojati i dvoslojni sustav u kojem banke i druge prihvatljive financijske institucije vode poslovne račune digitalnih valuta središnje banke kod središnje banke te vode digitalne valute središnje banke za građane za javnost.

Privatni račun digitalnih valuta središnje banke građana zapravo bi bio konvencionalni bankovni račun za koji jamči središnja banka. Administratori privatnih računa za građane prosljeđivali bi nadležnim tijelima samo informacije potrebne za usklađivanje s pravilima za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. U SAD-u bi to uključivalo poštivanje Zakona o tajnosti banaka.

Također, mogao bi postojati potpuno decentralizirani sustav temeljen na distribuiranoj glavnoj knjizi, poput mnogih kriptovaluta i stabilnih kriptovaluta temeljenih na blockchainu danas. Iako su mehanizmi konsenzusa o Dokazu o radu (čime se Bitcoin koristi) vrlo energetski intenzivni i ne skaliraju se dobro, blockchaini s Dokazom o udjelu (poput Ethereumovog od 15. rujna 2022.) možda će moći nadvladati ove prepreke.

Blockchain omogućuje da povijest transakcija bude u javnoj domeni, dok identiteti pojedinaca mogu ostati privatni (zbog čega se nekim kriptovalutama koriste i zločinačke i terorističke organizacije).

Donositelji politike koji se protive ukidanju fizičkog novca i uvođenju digitalnih valuta središnje banke koje nose prinose u vidu kamata trebali bi ponovno razmisliti. Ovo je trenutak za oboje – prije povratka efektivne donje granice.