Unatoč globalnoj krizi hrane izazvanoj manjkom žitarica zbog rata u Ukrajini, Argentina, jedan od najvećih svjetskih proizvođača, smanjuje zasijane površine, piše FT. Južnoamerička zemlja lani je proizvela rekordnih 21,8 milijuna tona pšenice, odmah iza Ukrajine koja je svjetsko tržište opskrbila sa 25 milijuna tona.

Ni rekordne cijene na svjetskim burzama, međutim, ove godine neće ponukati argentinske poljoprivrednike da ponovno zasiju tolike površine zahvaljujući državnoj intervencionističkoj politici izvoznih kvota.

Nema poticaja
“Kao proizvođač osjećam se odgovornim… moj rad trebao bi biti usmjeren na pomoć u krizi”, kaže argentinski poljoprivrednik Aimar Dimo koji obrađuje 1500 hektara u sjeveroistočnoj provinciji Santa Fe. Ove godine Dimo će smanjiti zasijanu površinu u usporedbi s prošlom. “U vremenu kad bi trebali prodavati svijetu pšenicu jer ju treba više nego ikada, nemamo povjerenja ni poticaja za to”, kaže Dimo.

Premda je argentinski predsjednik Alberto Fernández obećao prošlog mjeseca da će zemlja iskoristiti “značajnu” priliku ogromne potražnje, uoči sezone sjetve od svibnja do koloviza farmeri kažu da su suočeni s nizom otegotnih okolnosti.

Glavna među njima striktna je izvozna kvota koju je Fernándezova lijeva administracija nametnula (i dodatno smanjila) u ožujku s namjerom da poveća količine dostupne domaćem tržištu. “Umjesto da naša vlada potiče proizvodnju da nam olakša stvari, oni su intervenirali”, kazao je FT-u Hugo Ghio koji proizvodi pšenicu nedaleko od grada Córdobe.

Uz visoku inflaciju, invazija Rusije na Ukrajinu uzrokovala je strmi rast goriva i umjetnih gnojiva, dva ključna inputa poljoprivredne proizvodnje.

Istodobno, vlada je nedavno najavila da razmatra povećanje 12-postotnog poreza na izvoz pšenice te moguće uvođenje poreza na ekstra profit (formalnog naziva “neočekivani profit”, op.a.) kompanijama koji će, prema analitičarima, pogoditi i izvoznike sirovina poput poljoprivrednika.

Inače, zahvaljujući izvoznim kvotama, tek 10 milijuna tona pšenice proizvedene 2022./2023. može biti izvezeno, 4,5 milijuna tona manje nego lani.

Predsjednik konzultantske tvrtke Nóvitas iz Buenos Airesa Enrique Erize, vladinu odluku o smanjenju izvoznih kvota naziva “katastrofalnom” poručujući da “svijet ništa ne bi trebao očekivati od Argentine” u smislu pomoći da se nadomjesti ogroman manjak ponude žitarica u svijetu.

I u prošlosti su argentinski poljoprivrednici bili suočeni sa zabranama i ograničenjima izvoza kako bi se zaštitila domaća ponuda, posljedično i cijene. Analitičari, zasad, ne očekuju takav potez ove godine, no ne isključuju ga u potpunosti.

Argentina je dosad u prosjeku izvozila između 12 i 13 milijuna tona godišnje u Aziju, sjevernu Afriku i ostale južnoameričke zemlje posljednjih godina. Najveći kupac je Brazil koji godišnje kupi oko 5 milijuna tona pšenice od svog susjeda.

Popunjavanje jaza
Argentina je jedan od tek nekoliko velikih proizvođača pšenice na južnoj hemisferi što znači da žito na tržište stiže u drugoj polovini godine čime se popunjava jaz u proizvodnji u mjesecima kada se rasproda pšenica proizvedene na sjevernoj polutki.

Kao i ostali poljoprivrednici, Dimo za FT najavljuje da će ove godine sijati “debelo ispod” površine koju je imao zasijano u 2021. No, vladine restriktivne politike nisu jedni problem argentinskih farmera koje pritišću izuzetno nepovoljna ekonomska kretanja.

Odsječena od većine međunarodnih investitora nakon praktično bankrota 2019. Argentina je posegnula za tiskanjem novca za financiranje deficita uzrokovavši ekstremni rast cijena, pa je stopa inflacije u travnju premašila 65 posto.