I nakon Svjetskog nogometnog prvenstva Brazil ostaje u središtu pozornosti svjetske javnosti.

Sastaju se predsjednici država i vlada skupine BRICS s namjerom da naprave zaokret u globalnoj monetarnoj politici. Među najvažnijim planovima trodnevnog sastanka u Fortalezi i Braziliji, koji završava danas, na kojem sudjeluju predsjednici svih pet država BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), pripada osnivanje Razvojne banke i alternativnog Monetarnog fonda."Osnivanje ovih financijskih institucija pokazuje da države skupine BRICS-a žele imati konstruktivni utjecaj. One su odraz Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda", kaže José Alfredo Graça Lima, državni tajnik u brazilskom ministarstvu vanjskih poslova, javlja Deutsche Welle.Preko nove razvojne banke, koja će imati vlastiti kapital od 50 milijarda dolara, a obujam financiranja od 100 milijarda dolara, trebali bi biti financirani infrastrukturni projekti u zemljama BRICS-a, ali i zemljama u razvoju.

S obzirom na to da bi novi Monetarni fond trebao pomoći zemljama koje zapadnu u krizu pa ne mogu podmirivati svoje obveze, u brazilskim medijima već se nagađa da bi Argentina mogla biti prva zemlja koja će zatražiti kredit kod nove institucije. Argentinska predsjednica Christina Kirchner najavila je dolazak na današnji sastanak predsjednika skupine BRICS s južnoameričkim kolegama 16.7. u Braziliji.Ipak, još su brojna pitanja otvorena. Još nije poznato ni sjedište ni imena novih institucija, a ni kriteriji po kojima će one dodjeljivati kredite. Poznat je samo financijski obujam. Prema navodima brazilskog ministarstva vanjskih poslova Fond će biti imati 100 milijarda dolara kapitala. Kineski ulog iznosi 41 milijardu dolara, Brazil, Indija i Rusija daju po 18 milijarda, a Južnoafrička Republika uplatit će pet milijarda dolara.Osnivanje Monetarnog fonda tumači se kao odgovor na reformski zastoj Međunarodnog monetarnog fonda.

Jer, na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i MMF-a u travnju ove godine zbog američkog veta propala je reforma MMF-a prihvaćena još 2010. godine. Reforma je predviđala pomicanje prava glasa u korist zemalja u razvoju za šest posto."Svi žele veću fleksibilnost. Države BRICS pokazuju SAD-u da su promjene moguće", kaže ekonomistica Lia Valls Pereira s brazilskog Instituta Getúlio Vargas. Fond i Razvojna banka mogu pridonijeti stvaranju zajedničkog identiteta ove skupine."Trenutno je lakše reći što BRICS nije nego što jest. BRICS nije međunarodna organizacija, nije carinska unija niti zona slobodne trgovine. To je više jedan mehanizam koji se pokazao korisnim za međusobnu suradnju", kaže Lima.

Suradnja se kod svih zemalja članica usredotočuje do sad na trgovinu s Kinom. Tako je brazilski izvoz u tu zemlju porastao s oko milijarde dolara u 2000. na 46 milijarda dolara lani. Još 2012. Kina je pretekla SAD i postala najveći trgovinski partner Brazila.Brazilski izvoz u druge članice BRICS-a (Rusiju, Južnoafričku Republiku i Indiju) izgleda skromno. Prema navodima brazilskog Ministarstva za vanjsku trgovinu izvoz u Indiju lani je iznosio oko 1,3 milijarde dolara, u Rusiju nepune tri milijarde dolara, a u JAR 1,8 milijarda dolara.Politički ove zemlje ujedinjuje želja da promijene globalni poredak s SAD-om kao hegemonijalnom silom. Osnivanje financijskih institucija koje bi trebale dokinuti sustav iz Bretton Woodsa, kojim je 1944. američki dolar određen kao globalna vodeća valuta, moglo bi susret predsjednika država BRICS-a u Fortalezi pretvoriti u povijesni.

Ruski plan

Nova energetska politika

Rusija je planirala na susretu predsjednika u Fortalezi predložiti osnivanje energetske asocijacije BRICS-a s rezervnom bankom goriva i zajedničkim institutom za energetsku politiku. Ovu informaciju javnosti je priopćio pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov. Moskva, osim toga, predlaže provođenje kompleksnog istraživanja i analize tendencija na svjetskom tržištu fosilnih goriva, javlja Ruski vjesnik. Stariji analitičar agencije za rejtinge Rus-Rating Maksim Pleškov smatra da će asocijacija biti iznimno značajna. "BRICS je organizacija zemalja koje se ubrzano razvijaju. Usaglašena energetska politika će osigurati njihov stabilan razvoj i de facto ekonomsku sigurnost", smatra Pleškov.