Oduševljenje zbog arapskih investicija u Bosni i Hercegovini, koji je bilo posebno izraženo prije tri-četiri godine, snažno je splasnulo, a iz tih zemalja priljev kapitala u posljednje dvije godine bio je vrlo skroman u odnosu na očekivanja, piše Indikator.ba. 

Najviše iz Saudijske Arabije
Statistika Centralne banke BiH o izravnim stranim ulaganjima pokazuje da je iz tri ključne arapske zemlje koje ulažu u BiH – Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata – investirano (zaključno sa 2018. godinom) ukupno 717,6 milijuna KM (oko 2,9 mlrd. kuna). To je tek 5% od ukupno uloženih 14,29 milijardi KM od 1994. godine, od kada se prate izravna strana ulaganja. 

Od arapskih zemalja najviše je uložila Saudijska Arabija (281,7 mil. KM), slijedi Kuvajt (235,3 mil. KM), dok su Ujedinjeni Arapski Emirati uložili 200,6 mil. KM. U posljednje dvije godine iz tih zemalja pristiglo je nešto manje od 100 mil. KM izravnih stranih ulaganja. 

Prošle godine, u odnosu na godinu ranije, investicije iz Saudijske Arabije povećane su za 11,6 mil. KM, iz Kuvajta za 11,7 mil. KM, dok su iz UAE ostale na istoj razini.  S druge strane, neki od glasno najavljivanih projekata u BiH, vrijedni više milijardi KM, prije svega u sektoru nekretnina, ne realiziraju se ili vrlo sporo napreduju.

U BiH medijima često se ističe projekt stambenog naselja Buroj Ozone na Bjelašnici, 20-ak kilometara od Sarajeva, koji nije daleko odmaknuo u realizaciji unatoč brojnim najavama ulagača, ali tu je i niz drugih sličnih projekata čija se gradnja najavljivala na rubnim dijelovima grada Sarajeva, ali i u drugim područjima BiH.

U veljači ove godine objavljeno je da emiratska kompanija Buroj International još nije platila Općini Trnovo za kupovinu zemljišta na kojem će, kako obećavaju, jednog dana niknuti stambeno-turistički kompleks Buroj Ozone vrijedan 4,5 mlrd. KM.

Uz tradicionalne prepreke s kojima se investitori u BiH suočavaju, čini se kako je značajan utjecaj na "hlađenje" arapskih investitora za BiH imala prije tri godine provedena akcija vlasti na otkrivanju stranaca, većinom iz zemalja Zaljeva, koji su na temelju fiktivnih tvrtki kupovali nekretnine u Bosni i Hercegovini, a potom ih često izdavali drugim strancima bez da su prijavljivali njihov boravak. Sada toga u tolikoj mjeri, kako potvrđuju u Službi za poslove sa strancima, više nema.

Bez dovoljno informacija 
Mnogi potencijalni investitori vjerovatno nisu imali dovoljno informacija, ili su pogrešno obaviješteni, te su ušli u projekte na valu povećanog zanuimanja za BiH, bez odgovarajuće upućenosti i pripreme. 

I dok su nekretninski poslovi splasnuli, najbolje izgledaju projekti iz arapskih zemalja usmjereni u proizvodnju, poput ulaganja Zeraa Agriculture Investmenta u Bosnaplod Brčko i Hepok Mostar, ili investicija Al Shiddija u osnivanje startup zrakoplovne kompanije FlyBosnia.