Oko 15 posto rafinerijskih kapaciteta u Europi, što čini otprilike 2 milijuna barela nafte dnevno, trebat će zatvoriti do 2018. godine zbog pada potražnje za naftom i povećane konkurencije, procjenjuje konzultantska tvrtka JBC Energy. Zbog sve većeg usmjerenja građana na energetsku učinkovitost, potražnja za naftom na europskom tržištu slabi, dok konkurencija raste jer su ruske i rafinerije na Bliskom istoku efikasnije. Na slabost rafinerijskog poslovanja ukazuje prošlotjedno izvješće Euroilstocka, prema kojemu su europske rafinerije u lipnju preradile 11 posto manje sirove nafte nego u istom lanjskom mjesecu jer je pad dobiti prisilio kompanije na smanjenje proizvodnje.
Premda je francuski Total, najveći europski prerađivač nafte, obećao 2010. godine nakon zatvaranja rafinerije Dunkirk, da u idućih pet godina neće više zatvoriti niti jednu domaću rafineriju, tamošnji sindikati plaše se da bi iduće godine, kada istekne obećanje, moglo doći do zatvaranja proizvodnih kapaciteta, a time i otpuštanja. Talijanski Eni pod pritiskom je s dvije strane. Sindikati su za idući tjedan najavili štrajkove, dok mu bonitetne agencije prijete smanjenjem kreditnog rejtinga, ako ne poboljša profitabilnost rafinerijskog poslovanja. BP i Shell već su prije prodali dio svojih tvornica manjim, nezavisnim proizvođačima, no neki su od njih propali, dok se drugi bore za opstanak
I druge su europske rafinerije u problemima. . I u Hrvatskoj se svako malo postavi pitanje budućnosti sisačke Rafinerije. Češki Unipetrol nedavno je neočekivano otpisao dio svoje rafinerijske imovine, vrijedne 230 milijuna dolara, pa je tromjesečje završio s gubitkom. Poljska kompanija PKN Orlen želi prodati svoju rafineriju Orlen Lietuva, no njihov je direktor nedavno priznao da teško može zamisliti da bi je netko kupio. „Sjeverozapadna Europa posebno je visoko na našoj listi nužne konsolidacije jer neprekidan rast ruske proizvodnje prvenstveno pogađa tu regiju“, kaže David Wech, analitičar u JBC Energy, dodajući da se će se u toj regiji do 2016. godine naći još 500.000 barela dnevno dizela iz Rusije.
Povećanoj konkurenciji na tržištu pridonosi i američki div ExxonMobil, koji je najavio milijardu dolara investicija u modernizaciju svojih rafinerija u Europi. „To će Exxonu omogućiti veću efikasnost proizvodnje, što znači da će efikasnost drugih rafinerija biti niža. A to će predstavljati izazov za manje rafinerije i ubrzati procese poslovnih stečajeva“, zaključuje Alan Gelder, potpredsjednik u tvrtki Wood Mackenzie.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Oni koji zagovaraju povratak INE u državno vlasništvo zapravo samo žele imati mogućnost izvući svoju korist iz INE (napr. Umičević, Štern – prodavati joj naftu ili distribuirati njene derivate, ali uvijek na štetu INE. Drugim rječima, besplatno zlorabiti INU. Slično rade i Mađari, ali oni su ipak dali 1,5 milijardi dilara za INU, a ovi dečki bi to htjeli zabadava.) No ni ova ni bivše vlade nisu se ni htjele ni znale postaviti spram MOL-a, bavili su se svojim partikularnim političkim i drugim interesima, a samo su vikali i urlali protiv MOL- a, a ništa poduzimali.
Ovo ste potpuno krivo napisali.
Mađari nisu ništa uložili u INU. Točka.
vjerojatno mislite to što su platili dionice.
I to su premalo platili (Jurčić).
Dvije godine što su Siriju koristili su isplatili INU.
A ostalo, sve samo zatvaraju, Riječke rafinerije, sve je spremno za Sisačku.
“Smanjuju troškove.”
Što se tiče naših stručnjaka, ne bi u to ulazio.
Znam da je INA prije rata, a i poslije rata u nekim periodima bez problema poslovala pozitivno.
Smisao je taj da su Mađari svugdje izbacili INU i distribuiraju svoju robu i zato je prvenstveno INA u problemima.
Lp
O očuvanju Jadrana zbog dovoza nafte ili derivata tankerima izlišno je diskutirati. Ta će činjenica uvijek postojati. Hrvatska mora propisati stroge standarde kvalitete tankera i provoditi striktne kontrole. Hrvatska ne smije biti banana zemlja u koju uplovljavaju tankeri stari pedeset godina koji nas ugrožavaju svojim balastnim vodama i sl. No, Hrvatska nema svoje nafte dovoljno pa će tankerima uvijek dolaziti sirovina za preradu ili derivati za tržište, svidjalo se to Vama ili ne.
S Vama se u ovome uopće ne slažem.
Ako smo zaključili da INA nije strateška firma za Hrvatsku, a vidim da smatrate da vode i Jadran jesu, onda ne vidim razloga da se ne zabrani ulaz tankera za prijevoz nafte i naftnih derivata u Hrvatsku.
Hrvatska to treba ZABRANITI.
Uostalom u samom članku se govori o rafinerijama na Istoku, Rusiji.
Pa neka gospoda trgovci dovoze benzine željeznicom, kad je to toliko isplativo ili naftovodom do Hrvatske.
Pa Vi stvarno mislite da su Hrvati toliko g.lupi da će sada prepustiti svu infrastrukturu koje je INA i Hrvati izgradili u zadnjih 50 godina da bi neki privatnik preuzeo tržište i zarađivao.
Bez rafinerija u Rijeci i Zagrebu nema više ni jednog razloga da tankeri uplovljavaju u Jadran i tu se zeleni i svi Hrvati trebaju diči na noge.
A mislim da je ekologija i svijest Hrvata dosta napredovala.
Na kraju to će se jako svidjeti Europskoj Uniji jer ipak oni se žele kupati u čistom moru, Italijanima jer će moći ribariti u čistom moru (koji su već potpuno ispraznili), a svidjeti će se i našim prijateljima jer će osim plinovoda i naftovod ići preko njihove rute.
Lp
Gospodine Dag
Ne vidim razloga zbog čega mislite da bi se uvrijedio.
Ne vrijeđam se ja tako lako.
Ovdje smo da razmjenjujemo mišljenja, a ja svako mišljenje uvažavam.
Možda se ponekad previše uživim u raspravu i branjenju svojih stavova (kao i u stvarnom životu), ali vjerujte nije mi bila namjera da Vas vrijeđam.
INA.
Niste u potpunosti u pravu.
Ina nisu samo benzinske postaje i rafinerije.
Ono što Vi zagovarate je ono što Mađari žele.
Da INA postane trgovačka kuća koja se se samo bavi preprodajom naftnih derivata, što bi osim MOLA odgovaralo i konkurenciji CRODUX i LUKOILu.
Što se tiče rafinerija MOL se obvezao i već ih je po ugovoru morao obnoviti.
Osim da proizvode goriva i maziva zadnje generacije, morali su zadovoljiti sve najstrože ekološke kriterije.
Koliko god Vam to čudno izgledalo, u INI se je uvijek gledalo na ekologiju i prije nego što je to postalo popularno u Svijetu.
Koji je rezultat takve politike.
Pa da ćemo sve derivate prerade nafte uvoziti iz izvoza.
Mađari su već zatvorili profitabilnu proizvodnju baznih ulja,za koje su Maziva imala apruvale u najpoznatijim tvornicama (Mercedes, MAN, itd.
Rafineriju u Rijeci su zatvorili.
Tako da Hrvati više nemaju ni svog bitumena već će ga uvoziti iz Mađarske, koji su by the way otvorili novu tvornicu s velikim kapacitetom i recikliranjem opasnog otpada. Vjerovatno ćemo i taj otpad izvoziti van.
Znači ako se INA svede na trgovačko društvo kao u Hrvatskoj CRODUX ili LUKOIL onda stvarno ne možemo govoriti o strateškoj industriji.
Trgovaca i uvoznika imamo i preveć.[emo_vrtimise]
što se tiče gospode kako ih natjerati da proizvode u našim rafinerijama.
Lijepo, povećao bi trošarine na sve derivate nafte, koji nisu proizvedeni u Hrvatskoj 80% (znači benzini, dizeli, različita motorna i industrijska ulja).
Onda se ne bi moglo dešavati da svi imaju istu cijenu benzina na pumpama, a destimulirao bi se uvoz.
Lp
evo kad hrvatska već ima viška love da ga troši na kupnju ine može odmah pokupovati i ostale ghost town rafinerije po EU.
http://www.hellenicshippingnews.com/europes-ghost-town-refineries-spook-oil-company-results/
Uključite se u raspravu