Nakon što je pandemija koronavirusa paralizirala američko gospodarstvo i desetke milijuna Amerikanaca ostavila bez posla, dobar dio kućanstava u SAD-u na rubu je dužničke krize s obzirom da su tijekom procvata ekonomije nagomilala rekordni dug.

Zatvaranje gospodarstva ostavilo je 20 milijuna Amerikanaca bez posla, ali zato nije nestala obveza vraćanja čak 14,3 bilijuna dolara. Toliko, naime, kućanstva ukupno duguju, prema podacima Federalnih rezervi za prvo tromjesečje.

Izbjegnut skok loših kredita

Amerikanci najviše duguju po hipotekarnim kreditima, 9,56 bilijuna dolara, kako pokazuju Fedovi podaci za kraj prošle godine. Hipotekarni krediti uvećani su za 120 milijardi dolara, a studentski krediti za 10 milijardi dolara, na 1,51 bilijun dolara.

Kako piše Financial Times, vladina novčana pomoć gospodarstvu bez presedana od 2 bilijuna dolara za sada nije dovela do golemog skoka kredita s problemima u naplati. Naime, između 5 i 10 posto zaduženih Amerikanaca tijekom ove godine zatražilo je reprogram ili moratorij na otplatu dok većina i dalje uredno otplaćuje rate kredita.

Podaci TransUniona, kreditne agencije koja prati podatke o ukupnoj zaduženosti Amerikanaca, pokazuju da je 5 posto, odnosno 15 milijuna kućanstava, zatražilo moratorij na otplatu hipotekarnih kredita.

Pauzu u otplati zatražilo je i između 3 i 4 posto dužnika po ostalim kreditima. Podaci o rastu zapošljavanja za 2,5 milijuna radnih mjesta tijekom svibnja potaknuli su nadanja među Amerikancima da će oporavak biti brz. Međutim, financijski stručnjaci smatraju da je dužnička kriza velikih razmjera samo odgođena, a ne izbjegnuta.

Naime, drugi val pandemije sve je izgledniji, a dio izgubljenih radnih mjesta neće se tako brzo vratiti, čak i kada COVID kriza završi. Ekonomisti smatraju da hipotekarni krediti zamagljuju pravo stanje stvari. Prethodna financijska i ekonomska kriza započela je upravo problemima u toj vrsti kredita, ali je zato snizila iznos s kojim dužnici dočekuju ovu krizu.

„Kućanstva su ušla u ovu krizu s vrlo snažnim financijskim zaleđem, što nam daje vjere. Zaduženost jest velika, ali je neto iznos u odnosu na primanja na najvišoj razini u 70 godina“, pojašnjava za FT Michael Strain, ekonomist Američkog instituta poduzetništva.

Brojke ne izgledaju dobro

Naime, potrošački dug Amerikanaca 2008. iznosio je 115 posto prihoda nakon oporezivanja. Sada je na 85 posto. Drugim riječima, tijekom posljednjih 10-ak godina Amerikanci su shvatili da je potrebno više zarađivati nego trošiti.

K tome, kamatne stope u tom su razdoblju značajno pale, pa je dug lakše servisirati. Stoga ne čudi što prosječno kućanstvo u SAD-u izdvaja manje od 10 posto prihoda na otplatu dugova, što je najniži udjel ikada.

No, bilo koji iznos duga nemoguće je vraćati ako presahnu izvori prihoda. Ako se izdvoje hipotekarni krediti, brojke više ne izgledaju tako dobro, smatra Warren Kornfeld, analitičar rejtinške agencije Moody’s. Ostale vrste kredita – za studiranje, kupnju automobila i zajmovi po karticama – od prošle ekonomske krize skočili su tri puta, na 4,2 bilijuna dolara.

Razlog za brigu je podatak da više od četvrtine tog iznosa duguju „drugorazredni dužnici“, bez stalnih primanja.

S druge strane, dok su kamatne stope na hipotekarne kredite tijekom posljednjih godina padale, kamatne stope na pozajmice po kreditnim karticama na najvišoj su razini u dva desetljeća, od 15,09 posto. U tom segmentu situaciju dodatno pogoršava struktura radnika otpuštenih tijekom pandemije.

Preko polovice izgubljenih radnih mjesta odnosi se na sektore ugostiteljstva, građevinarstva i proizvodnje koji snažno ovise o radnicima plaćenima po satu. A ti su radnici glavni korisnici kreditnih kartica i kredita za kupnju automobila. Statistika pokazuje kako se kod zajmova po kreditnim karticama udjel nenaplativih plasmana u pravilu poklapa sa stopom nezaposlenosti.

Drugi izvor problema su studentski krediti od 1,5 bilijuna dolara koji su udvostručili svoju vrijednost u posljednjih 10 godina, a više od trećine takvih zajmova smatra se drugorazrednima. Studentski krediti ujedno su i jedini oblik duga koji više opterećuje siromašnije Amerikance.

Međutim, neizvjesnost koju je donio koronavirus prisilila je Amerikance da značajno smanje želju za zaduživanjem. To se najplastičnije vidi po najdostupnijem obliku kreditiranja, kreditnim karticama. Do početka lipnja zajmovi po kreditnim karticama u bilancama banaka bili su 11 posto niži, odnosno za 95 milijardi dolara, nego što su bili u ožujku.