Diljem Sjedinjenih Američkih Država sve više kompanija se isključuje s energetske mreže i odlučuje se za samostalnu proizvodnju struje za svoje potrebe.
Od 2006. godine učetverostručio se broj uređaja za proizvodnju struje u komercijalnim i industrijskim objektima na oko 40.000. Istodobno, distributivne kompanije brine brine to što sve više kompanija postaje potpuno ili barem djelomično energetski ovisno, a što se već odražava na njihove prihode i razvojne planove.Kako piše The Wall Street Journal, stručnjaci tvrde kako ovaj trend uzima maha, a potaknut je padom cijene solarnih panela i plina, kao i sve izraženijim strahom Amerikanaca da će biti sve češći prekidi u distribuciji struje zbog prirodnih nepogoda, ponajprije velikih oluja."Uragan Sandy dao je velik podstrek", rekao je Rick Fioravanti, potpredsjednik DNV Kema, nizozemske kompanije koja proizvodi uređaje za pohranu energije.Ipak ovaj trend brine savezne, ali i lokalne regulatore, jer bi se odljev korisnika od klasičnih distributera energije mogao ugroziti održavanje skupe prijenosne mreže, ali i elektrana.
40tisuća
uređaja za proizvodnju struje instalirano je u Sjedinjenim Državama
Iako je proizvodnja struje kod potrošača čini manje od pet posto američkog energetskog tržišta, zaslužna je za odljev korisnika na kojima distributeri ostvaruju izuzetno veliku dobit. Međutim problem je što proizvodnja struje kod potrošača cjenovno sve više nagriza onu iz distributivne mreže.Od 1997. godine, kada su instalirani prvi solarni paneli na prodajne objekte Walmarta u Kaliforniji cijena proizvedene struje po vatu pala je s između šest i osam dolara na 3,5 dolara. David Ozment, Walmartov direktor za energetiku rekao je kako očekuje da će najveći svjetski maloprodajni lanac za tri godine plaćati istu cijenu za Svoju struje kao i za onu iz distributivne mreže. Iako Walmart trenutno proizvodi samo četiri posto struje za svoje energetske potrebe, kompanija planira taj udjel do 2020. povećati na 20 posto i time aktivirati velik potencijal krovova svojih trgovina.Posebna pomama za proizvodnjom struje vlada pak među tehnološkim kompanijama, a cijela stvar je prerasla u žestoko nadmetanje. Trend je pokrenuo Google koji je prije šest godina odlučio instalirati solarne panele u svom kalifornijskom centru, a od tada gotovo svaka kompanija u Silicijskoj dolini popisu svojih djelatnosti dodala je i proizvodnju struje.
Apple je pak otišao poprilično daleko pa već danas 16 posto potrebne energije generira iz solarnih panela i bioplina, a njegovo središe u Maidenu potpuno je energetski samodostatno.Zanimljiv je i primjer BMW-a koji čak 50 posto potrebne energije za svoju tvornicu u Sjevernoj Karolini u kojoj je lani proizvedeno 300.000 vozila, generira iz metana kojim se opskrbljue s obližnjeg smetišta. Lanac američkih ljekarni Walgreen već ima solarne panele na 155 svojih trgovina, a u planu je instaliranje na njih još 200.No niti energetske kompanije ne sjede skrštenih ruku pa je tako lani Edison International, inače vlasnik velikog kalifornijskog distributera SCE nedavno kupio čikaškog proizvođača krovnih solarnih panela SoCore Energy, a aktivno ulaže u kompaniju koja financira postavljanje solarnih panela Clean Power Finance."Proizvodnja energije sve je decentraliziranija. Želim biti siguran da će kompanija biti duboko uključena u nove trendove na tržištu", rekao je Ted Cracer, predsjednik Uprave Edisona.
Hrvatska iskustva
Velike ambicije Agrokora
Samostalna struje sve je popularnija i među hrvatskim tvrtkama čija primarna djelatnost nije energetika. Jedna od prvih u tom segmentu je lanac trgovina instalaterskog materijala Petrokov. Oni su na svoje skladište u naselju Sv. Klara u Zagrebu instalirali fotonaponski sustav ukupne snage 400 kW. Investicija u projekt je iznosila devet milijuna kuna, a povrat se očekuje za devet i pol godina. I najveća hrvatska korporacija, Agrokor sve je ozbiljnije u biznisu s energijom. Prvi projekt bio je solarna elektrana na maxi Konzumu u zagrebačkom Sopotu snage 9,8 kW koja je u prvo vrijeme služila za podmirenje vlasitih energetskih potreba. U planu je još šest sličnih elektrana, a radi se i na kogeneracijskim postrojenjima na njihovim farmama. Iz Agrokora su najavili da će do 2017. uložiti ukupno 115 milijuna eura u energetske projekte. (D. Bičak)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu