Dok ekonomisti sve glasnije upozoravaju na mogućnost ekonomskog usporavanja, Amerikanci se nesmiljeno zadužuju.

Prema podacima njujorškog Feda objavljenih u utorak, ukupni dug američkih građana dosegao je u četvrtom tromjesečju prošle godine rekordnih 13,5 bilijuna dolara. Kako navodi Reuters, dug raste konstantno od 2013. godine, kada se našao na dnu zbog posljednje recesije.

Najviše od 2008.
Dok je hipotekarni dug, na koji otpada daleko najveći dio, skliznuo po prvi put u dvije godine, drugi oblici zaduživanja rastu, uključujući dugove po kreditnim karticama, koji su dosegnuli 870 milijardi dolara, najvišu razinu iz pretkrizne 2008. godine. Osobna potrošnja zaslužna je za dvije trećine rasta aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu i očekuje se da će ostati snažna u ovoj godini čak i ako se rast stiša nakon snažne 2018. godine.

Međutim, zahtjevi za kreditima, kao jedan od znakova potrošačke potražnje, u drugoj su polovini 2018. pali na najniže razine koje bilježi njujorški ogranak Feda. Među signalima slabije potražnje je i podatak da je vraćanje kreditnih kartica i zatvaranje drugih računa skočilo na najviše razine od 2010. godine, dok su slučajevi ozbiljnog kašnjenja s naplatom potraživanja po kreditnim karticama uvećani u četvrtom tromjesečju lani za pet posto, nakon 4,8-postotnog rasta u trećem kvartalu.

Ozbiljna prekoračenja roka za plaćanje, koja ekonomistima služe kao znak za uzbunu jer mogu signalizirati nemogućnost podmirenja dužničkih obveza, u trećem kvartalu su porasla kod studentskih kredita, a i u četvrtom kvartalu su ostala na sličnoj razini. 

Dug države
Od ukupno 1,5 bilijuna dolara vrijednih studentskih kredita, 9,1 posto se neuredno otplaćuje, pokazalo je izvješće njujorškog ogranka Feda. Kao i kod građana, trend rasta duga prisutan je i kod države. Američki državni dug dosegnuo je novu rekordnu razinu od 22 bilijuna dolara, pokazali su najnoviji podaci ministarstva financija. Američki državni dug već desetljećima raste, pri čemu se posljednjih godina njegov rast i ubrzao. Poprilično su na rast američkog duga utjecali i niži porezi, koje je na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa donio Kongres u prosincu 2017. godine.

Američki proračun fiskalnu 2018. završio je s deficitom od 779 milijardi dolara, najvećim u šest godina, što je posljedica pada prihoda zbog smanjenja poreza, ali i rasta rashoda uslijed sve većeg javnog duga. Kritičari smatraju da je kontinuiran rast američkog gospodarstva pravo vrijeme za uštede kojima bi se stvorio veći prostor za slučaj izbijanja krize.