Milijunima dolara izdašnih donacija koje je šakom i kapom dijelio Demokratima i (u nešto manjoj mjeri) Republikancima, Sam Bankman-Fried u Washingtonu je svesrdno lobirao, pokušavajući prilagoditi pravile igre, a kriptovalute gurnuti pod jurisdikciju Komisije za trgovinu terminskim ugovorima (CFTC).

Rezon je nominalno imao smisla: bitcoin i ether, dvije najpoznatije kriptovalute, američki regulatori nisu tretirali ništa drukčije od roba i sirovina (poput nafte ili pšenice) koje ionako spadaju u djelokrug rada CFTC-a.

Međutim, u toj je računici puno važnija bila spoznaja kako je CFTC manje rigidan i uvelike podkapacitiran (i ljudskim resursima i budžetom), te puno skloniji laissez-faire filozofiji minimalnog uplitanja u tržišne mehanizme.

U pripremi su bili već i konkretni zakonski prijedlozi, a dio državne administracije skloniji agresivnijem pristupu nemoćno je stajao po strani dok je kripto pokretu rasla popularnost, kako među establišmentom, tako i u rastućem dijelu biračkog tijela.

Blockchain je slovio za perspektivnu tehnologiju budućnosti, kripto je figurirao kao sinonim za inovacije, a konzervativne financijske institucije grozničavo su tražile načina da se priključe euforiji (i ponešto zarade).

Bitno stroži policajac
Godinu dana kasnije, odnos snaga se okrenuo naglavce: kriptovalute su tijekom prošle godine zabilježile dramatičan pad cijene, FTX je doživio rijetko viđeni debakl (kao i Luna, 3AC, Celsius, Genesis i Gemini prije toga), Sam Bankman-Fried u kućnom pritvoru čeka suđenje, a brojni oportunisti i nekadašnji politički sponzori užurbano se povlače na sigurnu distancu. Doduše, stvari su se početkom ove godine nešto popravile, a paralelno s impresivnim oporavkom dionica, živnule su i kriptovalute; u manje od dva mjeseca bitcoin je porastao za gotovo 50% (ether tek nešto malo manje).

I taman kad se činilo da je najgore prošlo, na scenu je stupila Komisija za vrijednosne papire (SEC), potvrdivši reputaciju bitno strožeg policajca u usporedbi s mlađim bratom (CFTC), oportunistički koristeći činjenicu da je kripto segment nizom bankrota i skandala izgubio podršku političkih i financijskih krugova, a onda i šire javnosti.

Naprosto je previše kapitala, ušteđevina i ljudskih sudbina u međuvremenu pretvoreno u pepeo i prah, te su se nekoć popularni i bogati “inovatori” najednom promakli u toksičan balast društva. Samo u proteklih tjedan dana SEC je obznanio cijeli niz optužbi i nagodbi, pokrenuvši ofenzivu velikih razmjera koja, po svemu sudeći, ima za cilj marginalizirati kripto ekosustav. Ili u onoj lošijoj varijanti, protjerati ga s američkog teritorija.

Najprije se na tapeti našao ether, i to nakon što je prošao kompleksnu metamorfozu, zamijenivši prijašnji “proof-of-work” (koji i dalje pogoni bitcoin) energetski učinkovitijim “proof-of-stake” mehanizmom. Taj stake iziskuje minimalan zalog u visini 32 ethera (trenutno oko 50-ak tisuća dolara) koji vlasnici ulažu kako bi potvrdili transakcije na blockchainu i time opravdali naplatu pripadajućih naknada (gas).

Jednostavnosti radi, staking je unekoliko moguće usporediti s klasičnim bankovnim depozitom i klijentima koji oročavaju svoju štednju u zamjenu za obećanu zaradu (u nadi ili uvjerenju da banka neće propasti).

Doduše, status ethera (kao neke vrste robe) i dalje nije ugrožen, ali je Komisija mehanizam masovnog stakinga za ulagače koji se putem platformi udružuju kako bi namaknuli potreban minimum (32 ethera) izjednačila s vrijednosnim papirom. U interpretaciji koju je objavio SEC, staking je zapravo “ulaganje kapitala u zajednički poduhvat s ciljem ostvarivanja profita”, i kao takav u skladu s kriterijima Howey testa kojima je Vrhovni sud definirao srž vrijednosnih papira.

A ako je neki ugovor (mehanizam) doista vrijednosni papir dostupan široj javnosti, onda najprije mora biti podvrgnut procesu registracije pri Komisiji (uz odgovarajuće mehanizme zaštite ulagača). Online platforma Kraken, naravno, to nije učinila, zbog čega će platiti kaznu od 30 milijuna dolara, i usto staking mora izbaciti iz svog asortimana usluga.

Nemoguće je precijeniti značaj ove nagodbe, iz cijelog niza razloga. Za početak, SEC je silom uspostavio autoritet i nadležnost nad značajnim dijelom kripto svemira, a onda posredno doveo u pitanje i egzistenciju stotina ili tisuća kripto valuta koje egzistiraju u bespućima virtualne stvarnosti, ali nisu registrirane kao vrijednosni papiri.

Doduše, Coinbase (koji nudi sličnu uslugu) već najavljuje sudsku bitku, ali se time vraćamo na početak priče i tajming rigoroznih mjera: odvjetnici Komisije će svoje stavove tumačiti namjerom da zaštite ulagače, a nakon milijardi dolara koje su u međuvremenu otišle u vjetar, takva argumentacija će na sudu puno lakše proći.

Nekadašnji šef kriptoburze FTX Sam Bankman-Fried/Reuters

Atak na staking
Na sličnom tragu je i zabrana trgovine Binance USD stablecoinom Paxos Trusta koju potpisuje Ured za financijske usluge u New Yorku i koja je koincidirala s početkom odvojene istrage u režiji SEC-a. Meta je u ovom slučaju vjerojatno Binance, dominantna platforma za trgovinu kriptovalutama, no to je u ovome trenutku čak i manje bitno.

Puno važniji je atak na staking, jednu od benignijih strategija u kripto svemiru koju SEC svejedno namjerava gurnuti izvan domašaja malih igrača, a potom i na stablecoine, instrumente od vitalnog značaja koji u načelu nisu, poput većine kripto valuta, sredstvo špekulacije, ali funkcioniraju kao most između klasičnih i kripto financija.

Kao i u slučaju stakinga cilj je, čini se, odmaknuti male ulagače na pristojnu udaljenost od kripto svemira. Samo nekoliko dana kasnije SEC je odlučio pokriti i drugi dio spektra, predstavljajući novi regulatorni okvir kojim se certificiranim investicijskim savjetnicima ulaganja u kripto valute uvjetuju isključivo putem entiteta registriranih za poslove skrbništva.

Obzirom većina platformi za trgovinu kriptovalutama ujedno obavlja i poslove skrbništva (i klijentima ne pruža gotovo nikakvu zaštitu u slučaju bankrota), praktična primjena novog pravila institucionalnim će investitorima bitno otežati špekulacije s kriptovalutama.

Potonji prijedlog SEC temelji na fleksibilnoj interpretaciji propisa donesenih još 2010. godine (u sklopu Dodd-Frank opsežnog paketa mjera uvjetovanih velikom financijskom krizom), s očitom namjerom da i krupnom kapitalu blokira pristup kriptovalutama.

Zapravo, sve navedeno proizlazi iz poprilično kreativnog (čitaj: pomalo nategnutog) tumačenja postojećih propisa, čime SEC zapravo želi poručiti kako nema nikakve potrebe za donošenjem posebne regulative (što su tražili brojni kripto evangelisti).

Grčevita pravosudna borba čini se vrlo izvjesnom, no posve je jasno kako je Komisija za vrijednosne papire odlučila iskoristiti nadasve povoljan trenutak i podebljati svoj autoritet, zadavši nekoliko potencijalno razornih udaraca kripto valutama.

Mogla je to učiniti prije godinu ili dvije, koristeći postojeći zakonodavni okvir, ali je tajming sad bitno povoljniji. Ne treba pritom posebno naglašavati kako će cijela priča, zbog veličine i značaja američkog tržišta (i američkog kapitala!) itekako imati odjeka na kriptovalute i na globalnoj razini.

Koliko god zvučalo paradoksalno, bitcoin je time donekle profitirao, ponajprije stoga što trenutno figurira kao sigurno utočište u kripto segmentu. No pravo je pitanje koliko dugo će to SEC tolerirati.