Američke tvrtke koje se bave uzgojem i prodajom marihuane više ne trebaju trošiti vrijeme na brojanje gotovine i strahovati od pljačke nakon što su fintech kompanije prepoznale veliku poslovnu priliku u koju velike banke ne smiju uskočiti.

Kako piše Financial Times, kada je Scot Garrambone zajedno s partnerima ušao 2018. u posao s marihuanom, nadao se da će zaraditi mnogo novca.

To se i dogodilo, ali nije očekivao da će trošiti toliko vremena na njegovo brojanje. Naime, njegova kompanija Dreamfields te je godine ostvarila više od dva milijuna dolara prihoda, sve u gotovini.

Cijeli dan na brojanje

Dreamfieldsu, naime, nijedna banka nije htjela otvoriti račun na koji bi se slijevali prihodi, a time suvlasnici tvrtke nisu mogli ni do kredita. Stoga su početni razvoj kompanije financirali vlastitim novcem. “Potrošili bi cijeli dan samo na brojanje novca i isplatu plaća i dobavljača. Tako smo radili gotovo godinu dana”, kaže Garrambone, inače i financijski direktor kompanije.

Razlog tome jest što su se tvrtke koje se bave medicinskim ili rekreativnim kanabisom našle u pravnom vakuumu. Iako su neke američke savezne države, poput Kalifornije 2016., legalizirale korištenje marihuane u rekreativne svrhe, na saveznoj razini ta je laka droga i dalje ilegalna.

S obzirom da su vodeće banke u zemlji, poput JPMorgan Chasea ili Wells Farga te kartičarske kuće Visa i Mastercard obvezne poštivati saveznu regulativu, čvrsto su zatvorile vrata svojih poslovnica takvim kompanijama. No, tri godine kasnije Dreamfields sve platne transakcije obavlja elektroničkim putem.

No, to mu nije omogućila značajnija reforma saveznog zakonodavstva kojim bi se premosio jaz u odnosu na lokalnu regulativu, već nastanak male skupine tvrtki za financijske usluge koje su prepoznale priliku. “Rekao bih da sada 98 posto naših plaćanja obavljamo elektronički”, kaže Garrambone.

Od 2012. marihuanu za rekreativne svrhe legaliziralo je 18 saveznih država, a njih 36 dopušta njezino korištenje u medicinske svrhe.

Podaci tvrtke New Frontier Data pokazuju da je legalno tržište marihuane prošle godine ostvarilo 20 milijardi dolara prihoda od prodaje. Do 2025. to će se udvostručiti na 41,5 milijardi dolara. S takvim brojkama slobodno se može reći da je kanabis industrija branša s najslabijim pristupom bankovnim uslugama u SAD-u.

I to unatoč činjenici da je politika htjela nešto učiniti. Zastupnički dom američkog Kongresa 2019. je odobrio zakon o bankarstvu koji je bankama reguliranima na saveznoj razini trebao omogućiti pružanje usluga tvrtkama koje se bave marihuanom u onim državama koje su je legalizirale.

Međutim, zakon nije prošao u Senatu. Zakon je u travnju ove godine opet prošao u Donjem domu uz podršku obje stranke, republikanaca i demokrata. No, njegova sudbina u Senatu i dalje je nejasna. “Industrija kanabisa očajnički treba pristup financijskim uslugama.

Kompanije koje ciljaju taj problem među najperspektivnijima su sa investitorske točke gledišta”, smatra Karan Wadhera, partner u Casa Verde, fondu koji ulaže u kompanije koje se bave marihuanom. S obzirom na takvo stanje stvari, fintechi koji nisu savezno regulirani masno naplaćuju suradnju s tvrtkama za kanabis.

Troškovi zaduživanja mogu znatno varirati, ali poznavatelji branše i financijski stručnajci tvrde kako najniža godišnja kamatna stopa iznosi 8 posto. U prosjeku se stope kreću između 12 i 20 posto godišnje, ovisno o veličini dužnika i onoga što može ponuditi kao kolateral. Tako visoke kamatne stope u znatnom su raskoraku u odnosu na trošak koji plaćaju tvrtke koje se bave nekom drugom djelatnošću.

Doduše, sve veća konkurencija tvrtki za financiranje kanabis industrije srezala je stope u posljednjih nekoliko godina.

“Stope su značajno pale. Kada sam prvi put počeo razgovarati s zajmodavcima, nudili su kredite po stopi između 18 i 26 posto”, kaže Michael Schwamm, partner u odvjetničkoj tvrtki Duane Morris koja se bavi savjetovanjem tvrtki i investitora u kanabis industriju.

Scott Greiper, predsjednik i osnivač Viridian Capital Advisorsa kaže kako vlasnici kanabis tvrtki koji dobiju kredit po kamatnoj stopi između 10 i 13 posto godišnje mogu biti prezadovoljni.

Pomoć burze

Troškove financiranja snizio je i val izlaska takvih kompanija na burzu, posebice kanadsku gdje je regulativa takvim kompanijama znatno sklonija. Tržištu kapitala takve su kompanije postale zanimljive s obzirom da je dio njih već imao određenu financijsku povijest, ali i zbog investitora koji traže nove ulagačke prilike.

Između 2016. i 2019. na kanadsko tržište kapitala izašle su 73 kanabis tvrtke. Međutim, njihova burzovna renesansa nije dugo potrajala. Zbog loših prinosa interes za takve dionice sve više slabi, pa su od 2020. samo četiri kompanije iz tog sektora izašle na burzu.

“Velika većina nije imala dobru izvedbu na burzi i to je posisalo mnogo entuzijazma za tu industriju”, tumači Ariella Morrow Tolkin, direktorica u banci Jefferies.

Negdje u isto vrijeme kako je slabio interes ulagača na burzi, pojavio se novi izvor kapitala – izravni zajmodavci. Radi se o tvrtkama koje prikupljaju novac od ulagača koji potom plasiraju kao kredite tvrtkama koje se bave marihuanom.

Primjerice, AFC Gamma, tvrtka za financiranje komercijalnih nekretnina, ove je godine u početnoj ponudi dionica na tehnološkoj burzi Nasdaq prikupila 119 milijuna dolara za kreditiranje kanabis industrije. To je bila prva takva transakcija na Nasdaqu. Leonard Tannebaum, izvršni direktor AFC Gamme, ističe kako je trošak zaduživanja za kanabis kompanije i dalje 600 baznih bodova iznad usporedive kompanije iz druge djelatnosti.

Drugi je primjer Bespoke Financial koji je od 2019. plasirao više od 140 milijuna dolara tvrtkama u sedam država. Među njima i Dreamfieldsu.

Visok trošak zaduživanja priječi ulazak na tržište novim kompanijama, kažu analitičari. S druge strane, postojeće kompanije moraju zbog toga podizati cijene i tako postati nekonkurentne u odnosu na glavnog rivala – crno tržište.

Procjene New Frontier Date pokazuju da je lani ilegalno tržište marihuane u SAD-u vrijedilo 66 milijardi dolara, tri puta više nego legalno.