Autor: © Portal croenergo.eu (M.P.) / ENERGO MEDIA SERVIS

Ljudi izloženi višoj razini baktericida i herbicida lakše razvijaju alergije, odnosno intoleranciju na hranu, pokazala je nova američka studija.

Kemijski spojevi, poznatiji pod imenom diklorofenol, dospijevaju u organizam iz hrane tretirane pesticidima, uključujući i kemikalije korištene za pročišćavanje pitke vode. Također su sastojak kuglica protiv moljaca, osvježivača zraka, osvježivača školjke te određenih herbicida kojima se prskaju usjevi. "Ovi su spojevi zaista učestali", ističe znanstvenica Elina Jerschow, stručnjakinja za alergije u Montefiore Medical Center u Bronxu, New Yorku.

Doktori ne znaju razlog, no stopa alergija na hranu nesmiljeno raste u Sjedinjenim Američkim Državama. U usporedbi sa studijom provedenom potkraj 90–ih godina prošlog stoljeća i studijom iz 2008. godine, stopa alergije na hranu povećala se čak za 80%. Jerschow je promišljala o teoriji da povećana zaštita od bakterija možda nekako vodi do smanjivanja tjelesne tolerancije na hranu.

Korištenjem podataka prikupljenih u National Health and Nutrition Examination anketi, Jerschow je usporedila razinu kemikalija u urinu s antitijelima na hranu u krvi. Priznala je kako je to zapravo nesavršen način za mjerenje alergija na hranu, budući da osobe mogu biti osjetljive na određenu vrstu hrane bez da imaju probleme dok tu istu hranu jedu. Od 2,211 ljudi koji su bili uključeni u studiju, većina ih je imala zamjetnu razinu diklorofenola u urinu. Oko 400 ih je pokazalo osjetljivost na barem jednu vrstu hrane, poput kikirikija, jaja ili pak mlijeka. Više od polovice ih je bilo osjetljivo na alergene u okolišu,  primjerice na ambroziju ili dlake kućnih ljubimaca.

Osobe s najvećom razinom kemikalija, imali su čak dvostruko veću šansu da budu osjetljivi na barem jednu vrstu hrane od onih s nižom razinom kemikalija u tijelu. To se pokazalo točnim i nakon što su znanstvenici uskladili podatke i s drugim faktorima poput dobi, podrijetla i dijagnosticiranih alergija ili pak astme. "Iz nekog razloga, utvrdili smo kako ljudi koji su alergičari na hranu, imaju i najvišu razinu diklorfenola", istaknula je Jerschow. Studija je objavljena u Annals of Allergy, Asthma and Immunology.

Studija nije dokazala da diklorofenol uzrokuje alergije na hranu. Samo ukazuje na povezanost alergija i diklorofenola. Ipak, također ukazuje na ideju higijenske pretpostavke. Higijenska pretpostavka pokazuje da u što čišćem okruženju živimo, to smo bolesniji, budući da je naš imunološki sistem manjkav u pokušaju da se obrani od napadača.

Znanstvenici koji nisu radili na istraživanju, istaknuli su kako je zanimljiva povezanost kemikalija, u ovom slučaju diklorfenola, s alergijama na hranu, iako još uvijek nisu posve uvjereni u to. – Ogroman porast alergija na hranu relativno je mlad fenomen, no mi koristimo klor za čišćenje vode iz slavine još od polovine 19. stoljeća. Stoga mi i ne izgleda vjerojatno da izvor problema leži baš u toj kloriranoj vodi – kazala je Elizabeth Scott, ravnateljica Centra za higijenu i zdravlje u Home and Community u Simmons College u Bostonu. Budući da ispijanje vode nije jedini izvor, možda smo dosegnuli kritičnu točku tretiranja okoliša s ovim kemikalijama. Međutim, to je ideja koju treba dodatno proučiti. [Naturala.hr]