Albanija i Kosovo rade na spajanju energetskih sustava dvije države, što će, kako se navodi, dovesti do energetske stabilnosti.

Upravo traje izgradnja tzv. "energetske autceste", dalekovoda koji će omogućiti razmjenu električne energije. Radovi na izgradnji dalekovoda, dugog čak 240 kilometara, trebali bi biti završeni početkom sljedeće godine. Cijeli projekt vrijedan je gotovo 70 milijuna eura, a 50 posto sredstava za izgradnju dalekovoda donacija je njemačke vlade, dok su ostala sredstava osigurana kreditom iz njemačke razvojne banke KfV.

Stabilnost opskrbe
Na Kosovu gradi hrvatska kompanija Dalekovod, dok Energoinvest, kompanija iz Bosne i Hercegovine, na izgradnji 400-kilovoltnog dalekovoda radi na teritoriju Albanije. "Riječ je o sustavu koji je povezan. Nije to parcijalno, samo Priština – Tirana. Ako se povežu Priština i Tirana to znači da je, gdje god postoji veza Prištine i gdje god postoji veza Tirane, mislim na dalekovode, moguće prenositi energiju", objašnjava za Al Jazeeru Balkans Josip Đurđević, poslovođa u Dalekovodu. Sva struja koja se proizvodi u Albaniji proizvedena je u hidroelektranama, a čak 98 posto energije koja se proizvodi na Kosovu dolazi iz tamošnjih termoelektrana.

Prema mišljenju energetskih stručnjaka, kombinacija dva energetska sustava će značajno utjecati na stabilnost opskrbe električnom energijom obje zemlje. "Kombinacija između ovih kapaciteta u Albaniji i na Kosovu je idealna, jer tada bismo imali 50 posto energije iz hidroelektrana i 50 posto energije iz termoelektrana, i to predstavlja idealan balans", kaže Naim Bejtullahu, izvršni direktor u kosovskoj kompaniji za prijenos i tržište električne energije. Međutim, zasad električne enrgije nema dovoljno za sve potrebe niti u Albaniji, niti na Kosovu. "Dalekovod koji se gradi može potaknuti dužnosnike koji odlučuju da obje zemlje stvore zajedničku strategiju za razvoj proizvodnih kapaciteta. To bi utjecalo na bolju opskrbu i na cijenu električne energije", objašnjava Bejtullahu.

Smanjenje uvoza
Vlada Kosova krajem prošle godine dodijelila je projekt izgradnje nove termoelektrane, Kosovo C, kapaciteta 600 megavata, američkoj kompaniji Contour Global, a do početka sljedeće godine trebao bi se potpisati ugovor.  Nakon toga izgradnje će trajati najmanje pet godina. Prema planovima Prištine, TE Kosovo A, u kojoj je prošle godine došlo do eksplozije, izgradnjom nove termoelektrane moći će se zatvoriti, a izgradnjom suvremene elektrane smanjit će se štetan utjecaj na okoliš i osigurati normalna opskrba električnom energijom i smanjiti uvoz. Procjenjuje se da će izgradnja TE Kosovo C stajati gotovo milijardu eura. "Izgradnja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije je uvjet za ekonomski razvoj i to nema alternativu", kaže Blerand Stavileci, kosovski ministar za ekonomski razvoj. 

Objekti u regiji

Višak struje 56 posto

Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, koje planiraju izvoz električne energije, mogle bi se već 2019. suočiti sa znatnim viškom proizvodnih kapaciteta, što bi moglo ugroziti profitabilnost planiranih elektroenergetskih projekata. Pokazala je to studija Bankwatcha u kojoj je analizirana potražnja i ponuda električne energije u sljedećih deset godina, te mogućnosti izvoza. Ako države realiziraju planirane investicije u elektroenergetici, regija bi 2024. mogla imati višak struje od čak 56%. Najveći izvoznik bit će BiH sa 20 tisuća gigavatsati spremnih za izvoz, te Srbija sa 18 tisuća gigavatsati.