Vjerojatno nema boljeg svjedočanstva o stanju privrede i financija Njemačke od otkrića “Financial timesa” da Bundesbanka planira otpustiti stotine svojih službenika “u nastojanju da umiri političke kritike zbog svojih sve većih gubitaka”.

Pa zato “raste uznemirenost” u ovom “konzervativnom i tajnovitom stupu njemačkog establishmenta, javlja B92.

Financial times, pozivajući se na svoje upućene izvore, računa da je Njemačka centralna banka nagomilala 20 milijardi eura gubitaka zbog dramatičnog rasta kamatnih stopa, s ništa na nešto više od toga, do čega je inače došlo radi suzbijanja inflacije.

Uslijed ove ukliještenosti između Scile i Haribde svojih financija, neželjene inflacije i skupe kamate, federalna revizorska služba opominje da Bundesbanci čak može biti potrebno financijsko spašavanje, a ironija leži u tome što je upravo predsjednik njemačke centralne banke Joakim Nagel bio najglasniji među zagovornicima podizanja kamatne stope koje mu se sad obija o glavu.

“Opipljiv osjećaj opadanja”

Svojevremeno je, kažu, predsjednik Europske komisije Jacques Delors primijetio da “ne vjeruju svi Nijemci u Boga, ali svi vjeruju u Bundesbanku”, no, takva vremena izgleda sve više postaju prošlost. Ne zato što su svi Njemci počeli da vjeruju u Boga, nego zato što imaju sve manje razloga da vezuju u Bundesbanku, to jest, preciznije, u njemačko industrijsko čudo.

Naime, izvještava ovih dana Euronews u svom engleskom izdanju, a to je tek jedan u nizu sličnih izvještaja, da je “Njemačka prešla put od nekoga tko izaziva zavist čitavog svijeta, do najgore ekonomije razvijenog svijeta. Što se to dogodilo?”

“Poslova je bilo na pretek, džepovi njemačke vlade su se punili dok su se ostale europske vlade davile u dugu, a knjige su pisane o tome što bi druge zemlje mogle naučiti od Njemačke. Ne više. Sada Njemačka ima najgore pokazatelje od svih razvijenih ekonomija”, opominje “Euronews”.

A londonski “Telegraph” u istom duhu skreće pažnju da je “osjećaj opadanja u Nemačkoj opipljiv” te da “svi prognozeri – OECD, MMF, Europska komisija, Bundesbanka – predviđaju da će se, bukvalno jedina u G20, njemačka ekonomija smanjiti ove godine, a onda i samo stagnirati naredne”.

Doduše, konteksta radi, to ne znači da će biti mnogo, nego samo malo lošija od ostalih s Kolektivnog zapada, jer, navodi “Telegraph”, “sve napredne ekonomije imaju poteškoće da prikažu nekakav rast”.

Alarmantne brojke

U pogledu duga pak, poslovni portal “Blumberg” donosi otrežnjujuće podatke da se Njemačka u posljednje tri godine zadužila oko 1.500 milijardi eura, po stopi više nego duplo većoj u odnosu na prethodni period i 50 posto većoj nego i u vrijeme velike svjetske ekonomske krize 2008. To spomenuti problem podizanja kamatnih stopa i servisiranja takvog duga, čini još znatnijim.

Ukratko, kako konstatira i “Financial times” u još jednom od sličnih priloga, “ovdje je sve umorno: turobno raspoloženje širi se njemačkom proizvodnom industrijom”. Brojke su, uostalom, dovoljno alarmantne da podrže ovakav dojam: industrijska proizvodnja je u usporedbi s 2018. opala za 12,2 posto, a u energetski intenzivnim sektorima industrije za čak 20 posto.

financijske poteškoće

Poznata njemačka tvrtka bankrotirala nakon 229 godina

“Ekonomisti brinu da će industrijsko srce najveće europske ekonomije biti izjedeno jer sve više kompanija prebacuje proizvodnju u inostranstvo”, navodi “Financial times” i ukazuje da je istraživanje njemačke Trgovinske i industrijske komore pokazalo da skoro trećina kompanija preferira investicije u inozemstvu u odnosu na ekspanziju kod kuće.

U tom smislu je rječit primer kemijskog giganta, kompanije BASF, koja smanjuje proizvodnju u svom sjedištu u Ludwigshafenu u korist investicije od 10 milijardi eura u Kini. Logična investicija, jer, ovo postrojenje u Njemačkoj godišnje potroši prirodnog plina koliko i čitava Švicarska.

Sada, kad je cijena plina još i koliko-toliko ukroćena zahvaljujući vladinim subvencijama, ona je duplo viša nego što je bila. Pri čemu, zbog spomenutog problema rasta duga i cijene njegovog servisiranja, ni te intervencije na relativnom spuštanju cijene plina ne mogu da traju dovijeka.

Uništenje Sjevernog toka

U vezi s tim, Njemačka je ovog utorka proslavila prvu godišnjicu uništenja plinovoda Sjeverni tok; a ovim povodom proslavljeni istraživački novinar Seymour Hersh, koji je već otkrio da su krivi Amerikanci, sad otkriva i da to nije učinjeno zbog Ukrajine i kraja sukoba, nego da se spriječi pomirenje Njemačke i Rusije. Hersh otkriva i da je njemački kancelar Olaf Scholz, po svemu sudeći, bio obaviješten što se sprema; tako bar procjenjuje američka CIA.

U svakom slučaju, citira “Euronews” industrijalce pogođene ovakvim stanjem stvari, “Njemačka je u riziku od deindustrijalizacije. Gubitak jeftinog ruskog prirodnog plina, neophodnog za rad tvornica, bolno je oštetio poslovni model njemačke ekonomije” jer je ” plin koji se dovozi brodovima znatno skuplji od ruskog gasa iz plinovoda”.

NOVAC

U Njemačkoj nezaposleni dobivaju gotovo 1.000 eura građanskog dohotka

Tako da sad imamo novi i očigledno izuzetan poslovni model. Umjesto onog jeftinog ruskog plina uvozi se skupi ruski tekući plin – 40% više nego prije dvije godine – i naročito skupi američki tekući plin.

U posljednje dvije godine, naime, Europa je postala najveća američka mušterija. “Financial times” donosi i prognozu da će se do 2030. količina uvezenog američkog plina utrostručiti, a Ditte Juul Jørgensen, generalna direktorica za energetiku u Europskoj komisiji, iz New Yorka poručuje da će američki tekući plin Europi biti potreban desetljećima.

Alternativa za Njemačku

Cijena je predvidiva, ekonomska ali i politička, što u slučaju Njemačke znači da je Alternativa za Njemačku, koja ima drugačije ideje od, recimo, Scholza, uvjerljivo druga po popularnosti, s podrškom 23 posto Nijemaca. Pa je zato sud po hitnoj proceduri dozvolio tajnoj službi da ovu opozicijsku stranku stavi pod svoj nadzor.