Rast troškova uvoza energije i hrane, pad cijena sirovina na svjetskom tržištu, ratovi, klimatske promjene, ali i loše upravljanje – ti i drugi čimbenici doveli su proteklih godina do značajnog pogoršanja problema prezaduženosti na velikom dijelu afričkog kontinenta.

Primjer Zambije: ova zemlja s juga Afrike bogata resursima proglasila je nelikvidnost tijekom krize izazvane koronavirusom. Državni dug je 2020. skočio na 129 posto BDP-a.

Privremeni pad cijena bakra na svjetskom tržištu, glavnog izvoznog proizvoda, dodatno je smanjio prihode zambijskog proračuna. Početkom 2021. zemlja je zatražila restrukturiranje duga i od tada je podvrgnuta raznim programima štednje od strane najvećih zemalja vjerovnika, piše Deutsche Welle.

Prijeteći bankrot
I Gana je krajem 2022. obustavila servisiranje duga zbog prijetećeg bankrota i od tada pregovara s različitim vjerovnicima. Državni dug Gane trenutno iznosi oko 45 milijardi američkih dolara, a nedavno je dogovoreno restrukturiranje 13 milijardi dolara.

Zemlje poput Čada, Etiopije, Malavija, Kenije, Angole i Mozambika također su u kontaktu sa Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i drugim međunarodnim financijskim institucijama.

MMF, kojim dominira Zapad, posebno zapadna Europa, pruža financijsku pomoć zemljama koje su u gospodarskoj krizi, no to je obično povezano sa strukturnim reformama. Ovi programi često uzrokuju visoke socijalne troškove, što izaziva otpor stanovništva. Primjer: planirano povećanje poreza izazvalo je u Keniji višemjesečne prosvjede.

“Problem prezaduženosti u Africi hitno zahtijeva multilateralna rješenja koja će podržati i Kinezi kao najveći vjerovnik na kontinentu. Također, sami afrički dužnici moraju biti uključeni u međunarodne financijske institucije i aktivnije sudjelovati u pronalaženju rješenja”, kaže Eckhardt Bode, autor studije koju je u svibnju objavio Institut za svjetsko gospodarstvo u Kielu (IfW Kiel).

Studija sustavno uspoređuje kinesko kreditiranje s kreditiranjem šest velikih zapadnih zemalja – Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Japana i SAD-a. “Nema sumnje da su sada potrebni veliki otpisi dugova, ali to otežavaju borbe za moć između Zapada i Kine”, kaže. Stavovi Kine i Zapada u pogledu međunarodne financijske arhitekture sve su nepomirljiviji.

Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva više je puta tražila da se Peking pridržava postojećih pravila. Ta pravila su postavili MMF i Svjetska banka, dvije ključne institucije financijskog sustava nakon Drugog svjetskog rata, pod velikim utjecajem Zapada. Svjetsku banku od njezina osnutka vodi SAD, dok MMF vodi Europa.

Kina želi temeljno reformirati multilateralne razvojne banke i traži da se prava odlučivanja u tim institucijama prilagode stvarnoj gospodarskoj snazi zemalja. Stručnjak IfW-a Eckhardt Bode ističe da se motivi Zapada i Kine za davanje kredita afričkim zemljama znatno razlikuju.

Zapadne zemlje češće odobravaju kredite afričkim zemljama koje su siromašne resursima i visoko zadužene. S druge strane, kinesko kreditiranje Afrike više je vođeno gospodarskim, ali i političkim interesima. Ti proturječni interesi ugrožavaju prijeko potreban otpis dugova za afričke zemlje, navodi se u studiji IfW-a.

Stereotipi i klišeji
Druga nedavno objavljena studija sugerira da afričke zemlje, zbog često stereotipnih i negativnih medijskih izvješća, prilikom uzimanja kredita moraju plaćati nerazmjerno visoke kamate.

Izvješća o Africi prepuna su klišeja, navodi se u studiji nevladine organizacije Africa No Filter i konzultantske tvrtke Africa Practice. Afrički kontinent na međunarodnim financijskim tržištima plaća milijarde dolara “premije za predrasude”. Zbog toga afrički dužnici godišnje gube do 4,2 milijarde dolara.

Međunarodni investitori nepravedno percipiraju afričke zemlje kao rizičnije. Nužno je provesti promjenu kursa u međunarodnoj politici otpisivanja dugova, zaključuje Bode iz IfW-a. Svjetska banka je nedavno objavila novu studiju u kojoj se navode 26 zemalja koje su “zaduženije nego ikad od 2006. godine”. Većina tih zemalja nalazi se u podsaharskoj Africi.