Visoke cijene nafte posljedica su političkih interesa, a ne ekonomskih čimbenika

Autor: Vladimir Nišević , 06. lipanj 2011. u 22:00

Kiril Kravčenko, predsjednik Uprave Naftne industrije Srbije, za Poslovni dnevnik govori o poslovanju kompanije, razvojnim planovima, suradnji s vladom Srbije, ali i stanju na svjetskom tržištu energenta

Predsjednik Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Kravčenko jedan je od gostiju na 3. energetskoj areni 2011. koja se 14. lipnja održava u Zagrebu u hotelu Regent Esplanade u organizaciji Infoarene, a uoči svog dolaska dao je ekskluzivan intervju za Poslovni dnevnik. Kravčenko, čija kompanija prema njegovim riječima ulazi u stabilni investicijski ciklus te unatoč krizi ostvaruje pozitivne rezultate, smatra da je trenutna cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu nerealna te da je posljedica više političkih nego tržišnih razloga. Zadovoljan je suradnjom sa srpskom vladom, a naglasak razvoja stavlja na modernizaciju rafinerija i podizanje kvalitete maloprodaje.

Kakvi su poslovni rezultati kompanije u prvom tromjesečju?
Najvažnije nam je što je očuvana lanjska pozitivna dinamika. Kompanija je dostigla siguran prihod i u prvom tromjesečju ove godine povećan je prihod od poslovanja, koji iznosi više od pet milijardi dinara, što je dva puta više nego u istom razdoblju lani. EBITDA NIS-a iznosi 7,8 milijardi dinara, što je više od lanjskog pokazatelja za gotovo 1,5 puta. Uz znatan rast obujma proizvodnje nafte povećanju EBITDA pridonijeli su i čimbenici poput smanjenja troškova i razvoj prodaje. Operativni novčani tok, koji je osnovni izvor investicija kompanije, veći je od lanjskog za 64 posto, što je rezultat povećanja naplate od velikih potrošača i izmijenjene dinamike plaćanja za isporuku sirove nafte. Također nastavljamo sa smanjenjem bankovnog duga, čiji je obujam u 2009. bio kritičan za kompaniju. U usporedbi s prvim tromjesečjem 2010. ukupan dug NIS-a prema bankama smanjio se za 30 posto. Danas smo sposobni ne samo investirati u modernizaciju proizvodne baze već i razmatramo nova preuzimanja, ne samo u Srbiji već i u inozemstvu. Tekuće stanje duga prema EBITDA jednako je 1,5. Može se reći da je razdoblje financijskog oporavka iza nas. Danas, unatoč teškoj situaciji na tržištu, sigurno koračamo prema dinamičnom rastu profitabilnosti biznisa.

Kakav je utjecaj trenutne tržišne situacije na poslovanje vaše tvrtke?
Tržišni uvjeti u kojima kompanija posluje nisu laki. Trenutno su makroekonomski pokazatelji krajnje nestabilni i kreću se u raznim pravcima. S jedne strane zbog stabilnog tečaja domaće valute u prva tri mjeseca 2011. NIS je osjetio pozitivne efekte što je kompaniji donijelo dodatnih 4,57 milijardi dinara dobiti. Ipak, to je više dobit na papiru koja u slučaju pada tečaja dinara može biti uravnotežena do kraja godine. Dakle, ta sredstva mi prihvaćamo više kao “jamstvo” za slučaj naglog pogoršanja situacije na deviznom tržištu. S druge strane rast cijene nafte od početka godine za 19 posto i naftnih derivata za 7 posto nesumnjivo ima negativan utjecaj na poslovanje NIS-a. Uzimajući u obzir činjenicu da tržišna vrijednost naftnih derivata zaostaje za rastom cijene sirove nafte, zadržavanje konkurentnih cijena proizvoda postaje vrlo težak zadatak. Treći faktor koji negativno utječe na naše poslovanje je smanjenje srpskog tržišta naftnih derivata za gotovo četiri posto od početka godine.

Kako trenutno stojite s prodajom?
Što se tiče prodaje, imamo osnova za optimizam. Unatoč smanjenju srpskog tržišta goriva za gotovo 4 posto uspjeli smo povećati obujam maloprodajne realizacije za 8 posto. I to je rezultat rada na povećanju efikasnosti tog pravca poslovanja koji je započet još lani. Nažalost, ukupan volumen prodaje naftnih derivata pao je 7 posto u odnosu na lani. U cjelini, pad se odrazio uglavnom na kanale prodaje s niskom maržom, dok je u maloprodaji s visokom maržom stabiliziran i kompanija postepeno učvršćuje svoje pozicije u tom segmentu tržišta. Razvoj prodaje je u fokusu našeg interesa, i ove godine program modernizacije mreže benzinskih stanica predviđa gradnju i rekonstrukciju 48 crpki. Nastavit ćemo i s ugradnjom uređaja za TNG na 34 objekta. Podižemo i kvalitetu servisa benzinskih stanica, a posebna pozornost daje se povećanju transparentnosti i automatizaciji poslovnih procesa, kontroli kvalitete derivata, obuci i motivaciji zaposlenika te uvođenju modernih marketinških instrumenata poput programa lojalnosti za klijente.

Koliko ulažete u svoje rafinerije?
Naš investicijski program predviđa do 2013. ulaganje 90 milijardi dinara, od čega oko 50 posto za rafineriju Pančevo, oko 30 posto za istraživanje i proizvodnju i oko 20 posto za razvoj prometa. Glavno uporište NIS-a je modernizacija rafinerije u Pančevu i u okviru nje gradnja kompleksa hidrokrekinga i hidroobrade, u koji Gaspromnjeft ulaže pola milijarde eura. Nakon završetka 2012. NIS će proizvoditi motorno gorivo kvalitete “Euro”. Postoji još niz projekata u rafineriji kao što su postrojenje za proizvodnju vodika i ekološka infrastruktura kako bi se rafinerija uskladila sa zahtjevima EU. Istodobno razmatramo mogućnost dodatnih investicija u razvoj poslovanja s uljem i mazivima u rafineriji u Novom Sadu gdje već imamo brend motornih ulja, a nedavno smo počeli proizvoditi prerađevine.

Kako surađujete s vladom?
NIS je mnogo bliskije povezan s ekonomijom države i građanima Srbije nego prosječna naftna kompanija u većini drugih zemalja, zahvaljujući trima osnovnim elementima: glavni je dobavljač goriva na tržištu, najveći je punitelj proračuna (11 posto ukupnog proračuna Srbije su porezi koje plaća NIS op. a.) i, na kraju, gotovo svi građani Srbije su dioničari kompanije. Jako sam zadovoljan sa stupnjem suradnje između dioničarima s obje strane kao i dioničara s menadžmentom. U dvije godine navikli smo se jedni na druge i danas osjećamo očigledan sinergijski efekt od postojećeg sustava korporativnog upravljanja kada operativno poslovanje vodi tim menadžera, dok glavni dioničari – Gaspromnjeft i Republika Srbija – detaljno prate situaciju, kontroliraju izvršenje ciljeva, ali i pomažu kompaniji. To je put koji omogućava da se brže ostvari uspjeh. Imamo odličnu suradnju kada je riječ o našim najvećim projektima – ulaganjima u prerađivačka postrojenja koja će nakon okončanja rekonstrukcije proizvoditi gorivo kvalitete “Euro 5”, kao i kada je riječ o proširenju istraživanja ili modernizaciji prodajnih objekata. Glavni dokaz povjerenja dioničara ove godine bilo je usvajanje dugoročne strategije razvoja NIS od Upravnog odbora, na osnovi koje do 2020. NIS treba ne samo povećati proizvodnju već i transformirati se u jaku i konkurentnu energetsku kompaniju – jednog od lidera jugoistočne Europe.

Prema vašim predviđanjima hoće li se cijena nafte ikada moći sniziti?
Današnja cijena nafte na međunarodnom tržištu ne pokazuje realnu sliku. Samo u prva tri mjeseca 2011. cijena nafte je prešla 100 dolara, a ako to usporedimo s prvim tromjesečjem lani, razlika u cijeni iznosi 36 posto. Visoke cijene nafte koje vidimo u posljednje vrijeme više su izazvane političkim interesima nego objektivnim ekonomskim čimbenicima. Teško je u današnjim uvjetima prognozirati dalju dinamiku cijene nafte. Najvjerojatnije će cijena varirati u okviru trenutne vrijednosti s mogućim odstupanjem od 10 do 15 posto, kako u pravcu rasta, tako i u pravcu smanjenja. U svakom slučaju, vrijeme će pokazati svoje.

Proizvodnja

Kakvi su osnovni proizvodni pokazatelji u prvom tromjesečju 2011. godine?
Ove godine nastavljamo povećavati proizvodnju. Pokazatelji prvoga kvartala 2011. veći su za trećinu u odnosu na prošlu godinu. Dostizanju tako dobrih rezultata pomoglo je aktivno uvođenje napredne tehnologije, razvoj potencijala našega “Naučno-tehničkog centra”, kao i iskustvo koje su prenijele kolege iz Rusije. Postoji smanjenje obujma prerade, međutim u ovom slučaju to je izazvano time što se u svibnju na najvećoj rafineriji kompanije u Pančevu prema poslovnom planu provodio remont jednog od glavnih proizvodnih postrojenja – FCC. Dakle, kompleks NIS-a za preradu u prvom tromjesečju 2011. proizveo je 513.000 tona naftnih derivata, što je za 23 posto manje u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Međutim, želim istaknuti činjenicu da je prerada u Rafineriji u Novom Sadu zbog početka proizvodnje rafinata porasla za 6 posto. Što se tiče prognoze do kraja godine, nesumnjivo, mi ćemo dostići one pokazatelje koje smo planirali poslovnim planom.

Komentirajte prvi

New Report

Close