Francuska vlada je popustila pod pritiskom prosvjednika i naredila zabranu Uber taksi usluga. Ovakva odluka uslijedila je nakon prosvjeda tisuća taksista diljem zemlje ranije ovog tjedna. Uber je već prije bio zabranjen od strane francuskog suda u listopadu prošle godine, ali je za to vrijeme normalno poslovao jer se čekala pravomoćna presuda. No, teško da će to ovu tvrtku zaustaviti u njezinom sve većem osvajanju tržišta.

Američki Uber putem aplikacije za smartphone povezuje putnike s vozačima, a oni često nemaju dozvole za taksiranje, što izaziva bijes kod registriranih taksista koji moraju plaćati licence. Uber, iz kojega najavljuju i skori ulazak na hrvatsko tržište, zbog svog poslovnog modela već ima potpunu ili djelomičnu zabranu poslovanje u nekim zemljama i gradovima, uključujući Njemačku i Nizozemsku. No, čelnike Ubera to ne brine. Idu dalje i šire se na nova područja, ali i nude nove usluge. 

Travis Kalanick, izvršni direktor Ubera – američke prijevozničke tvrtke sa sjedištem u San Franciscu, najavio je novi model poslovanja i paket usluga kojim bi mogao sasvim pomesti konkurenciju.

Naime, Uber je internacionalna transportna mreža koju su osnovana još 2009. godine. Zaključno sa svibnjem 2015. godine, njihove su usluge bile dostupne u 58 zemalja i preko 311 gradova. Obzirom da su i druge tvrtke iz iste branše preuzele modele poslovanja koje je originalno osmislio Uber, svijetom se proširila riječ uberifikacija koja vrlo slikovito opisuje količinu Uberova uspjeha.

Uber je tako postao najvrjednijom američkom kompanijom svoje generacije. Ukoliko skupi još 1,5 milijardi dolara od investitora, ukupna će Uberova vrijednost iznositi zavidnih 50 milijardi dolara. Uberova je vrijednost rasla brže od vrijednosti, primjerice, Facebook-a i Twittera.

Korisnici Ubera i rivalskih kompanija poput američkog Lyft-a, kineskog Didi Kuaidi i GrabTaxi-ija u Aziji, obično se za njihove usluge odlučuju zbog činjenice da su navedene taksi službe ipak jeftinije od onih konvencionalnih taksi službi, a i njihove usluge korisnici smatraju – korektnima.

No, ono zbog čega se Uberu zbilja treba diviti, piše The Economist, jest poslovni model po kojem funkcioniraju. Osim mobilne aplikacije kojom su se vinuli u sam ekonomski vrh, imaju odličan način privlačenja (u konačnici, i zadržavanja) zaposlenika – nude im poticajne uvjete kako bi se aplicirali za posao u Uberu. Primjerice, u slučajevima kiše ili nekih drugih razloga koji uvjetuju povećanje potrebe za taksi uslugama, satnica odnosno plaća Uberovog vozača – raste.

Ovakva vrsta motivacije dovodi do toga da su zaposlenici spremniji raditi više i ostajati duže, a korisnici njihovih usluga u svako doba mogu dobiti slobodno vozilo, bez obzira na gužvu. 

Bilo je potrebno jako malo vremena da postane vrlo teško konkurirati Uberovoj kvaliteti i poziciji na tržištu, a sam Uber je, očito dokazani model poslovanja, mobilnu aplikaciju i sustav te bazu korisnika, može koristiti i za čitav niz ostalih usluga. Taksisti su Uberu ono što je oglašavanje Google-u. Obje kompanije imaju vrlo visoke ciljeve – Googleova je misija organizirati sve informacije na svijetu, a Uberova ponuditi usluge prijevoza pouzdane poput tekuće vode, posvuda i  za sve. Sada je Uber počeo eksperimentirati i s uslugama lokalne dostave, s ciljem da postane jednako razorna snaga u logistici  koliko je to u taksi poslovanju.

Prošlog je mjeseca Toronto postao peti grad (nakon Chicaga, Los Angelesa, New Yorka i Barcelone) u kojem postoji opcija Uberove dostave hrane, pod nazivom UberEATS. U New Yorku korisnici Uberove aplikacije, kao i oni iz Washingtona,  mogu koristiti Uber u svrhu kurirskih usluga i raznih vrsta dostave – od hrane do namještaja. Tvrtka je izvijestila kako je trenutno u pregovorima za postavljanje usluge dostave istog dana, s brojnim trgovcima u Americi (poput Hugo Bossa).

Uz logistiku koju Uber posjeduje – veliki broj vozača i vozila,  proširenjem usluga u nekoliko različitih smjerova, moglo bi se dogoditi da radnici poštanskih i dostavnih službi počnu strahovati za svoj posao.

Iako je FedEx u ožujku ove godine odbacio prijetnje o ulasku Ubera na njihovo tržište kao neosnovane, najveća Uberova prednost je što ne mora snositi troškove održavanja svog voznog parka. Koliko je Uber zapravo ambiciozan svjedoči i činjenica da je poremetio situaciju i na području prikupljanja podataka. Naime, kako im se širi tržište i  pokrivaju sve više područja, u mogućnosti su prikupiti sve više korisnih podataka – tolikom brzinom da razmišljaju o kupnji HERE, Nokijine platforme za mapiranje, kako više ne bi toliko ovisili o Google Mapsu.

Uber se nada kako će uskoro postati toliko popularni da će dio građana kojima su dostupne njihove usluge kompletno odustati od korištenja osobnih automobila i potpuno se osloniti na njihove usluge, smanjujući tako vlastite troškove kupnje, održavanja i parkinga.

S druge strane, iako je Uberova vrijednost izuzetno visoka obzirom da je riječ o mladoj tvrtki, njihov uspjeh mogao bi potencijalno biti ugrožen nakon što kalifornijski sudovi razmotre jesu li Uberovi (i Lyftovi) vozači zapravo freelanceri ili stalno zaposleni. A ovakva bi odluka, ukoliko sud dosudi da ipak nisu freelanceri, mogla nepovoljno utjecati na volju investitora da i dalje u Uber ulažu. Dodatno, suparnici dubokih džepova planiraju odmazdu i zaustavljanje Uberova širenja na način da će ulagati u razvoj vlastitih usluga i privlačenje klijenata, sve potpomognuto koaliranjem s bogatim investitorima.