Njemački startup FlixBus je u samo nekoliko godina pokorio Europu sa svojim novim konceptom rezervacije i kupnje karata te samog prijevoza autobusom koji se obavlja po principima zrakoplovnog prijevoza, što je najviše privuklo korisnike od 18 do 35 godina, naviknute da sve odrađuju putem interneta. O upravo navršenoj prvoj godini poslovanja u Hrvatskoj razgovaramo s Deanom Čebohinom, direktorom razvoja poslovanja za CEE regiju.

Kako nakon godine dana procjenjujete hrvatsko tržište autobusnog prijevoza? 
Smatramo da se tržište autobusnog prijevoza znatno promijenilo. Ulaskom FlixBusa u Hrvatsku te povezivanjem u ovu široku mrežu cijeli koncept putovanja autobusima se promijenio što putnici osjećaju, a njih gotovo pola milijuna to i potvrđuje, kao i globalni rast broja putnika od 30% samo tijekom ove ljetne sezone. Tradicionalnom pristupu putovanjima autobusom, grintavim vozačima, dugim linijama na blagajnama i općenito samom putovanju dali smo potpuno novi smisao. Ponudili smo veću vrijednost po prihvatljivijim cijenama, ali smo ubacili i emocije i doživljaj putovanja u cijelu tu autobusnu tradicionalnu priču. U onom korporativnom smislu, našim autobusnim partnerima s kojima surađujemo pomogli smo u rastu i investicijama. Njima smo otvorili puteve do više od 30 milijuna putnika godišnje te ih uveli u mrežu od 250 uspješnih FlixBus partnera iza čijeg razvoja poslovanja stoje timovi ljudi. Na našim društvenim mrežama stvorili su se mnogobrojni prepoznatljivi tzv. hashtagovi, a jasno nam je da danas bez društvenih mreža jednostavno ne postojite. FlixBus jedini nudi kupovinu karata putem aplikacije koja je prilagođena na hrvatskom jeziku, prvi je uveo QR kodove u Hrvatskoj kao i autobusne karte bez printanja, jedini smo dio Google mape, trudimo se biti transparentni prema našim putnicima, medijima i budućim putnicima. Konstantno smo prisutni i dostupni putnicima kroz našu Korisničku službu, a upravo najviše putem društvenih mreža. Sada se većina poslova odvija iz zagrebačkog ureda u kojem nas je bilo troje u početku, a sada gotovo 30. Smatramo da smo ulaskom na tržište itekako unijeli pozitivne promjene, ponudili jednostavnost u planiranju putovanja i samom putovanju, ali i digli putovanje autobusom na viši nivo. Uveli smo tradicionalnu autobusnu industriju u digitalno doba, a korisnike naših usluga stavili u središte strategije razvoja poslovanja. Nužno prijevozno sredstvo od točke A do točke B pretvorili smo u doživljaj putovanja što se dotad nije moglo primijetiti na tržištu.

Koliko je vaš koncept prijevoza uspio zaživjeti u Hrvatskoj, kako po pitanju putnika, tako i po pitanju partnera ? 
Koncept je odlično prihvaćen. Uspjeh je spojiti tradiciju putovanja s digitalizacijom u vrijeme prevlasti visokih tehnologija, pogotovo ako vam je cilj generiranje mladih putnika koji su generacija upravo toga digitalnog doba. U Hrvatskoj ima jako puno mladih i aktivnih ljudi željnih putovanja, a upravo njima je potrebno jednostavno i brzo nalaženje prijevoznog sredstva do željene destinacije, brza kupovina autobusne karate i jednostavno putovanje. Kao što smo već spomenuli, uskoro brojimo pola milijuna putnika koji će nam to i potvrditi. Prema statistici, u našoj regiji autobusom najviše putuju oni između 18 i 35 godina. Danas ova skupina putnika rijetko više želi ili ima vremena stajati u redu na blagajni. Osim prednosti koje nam je tehnologija omogućila, a koju smo odlično implementirali u ovu tradicionalnu industriju putovanja, ističemo i široku mrežu linija koja raste iz dana u dan. Povezujemo hrvatske gradove s traženim destinacijama do kojih ste dosad mogli jedino kombinacijom prijevoznih sredstva, zrakoplovom ili osobnim automobilom. FlixBus je to pojednostavnio. Putnicima je omogućio putovanje kroz 26 europskih zemalja I više od 1200 destinacija. Hrvatska je lani ušla u mrežu kao 18. europska zemlja i od tada se broj dnevnih veza na europskoj razini povećao za 100%.

Kakav vam je odnos s konkurentskim tvrtkama – imate li situacija poput onih kakve su imali u taksi segmentu Cammeo i danas Uber? 
Moramo priznati da smo u početku nailazili na otpor drugih autobusnih kompanija, ali tada pa i danas tvrdimo da nismo stigli na tržište kako bismo bili konkurencija. Ponudili smo nešto što drugi nemaju i samo smo inovatori u tome što radimo. A cilj nam je od početka ponuditi alternativu osobnim vozilima i zrakoplovima. Nije nam samo boja autobusa zelena, već težimo i održivosti i ekološkoj osviještenosti. Neke od autobusnih kompanija odlučile su također ponuditi nešto novo i podići standard usluge, a neke se nažalost nisu mogle brzo prilagoditi novoj situaciji, te su napustile tržište ili ugasile određene autobusne linije. Kao djelatnost koja se bavi autobusnim prijevozom putnika, više se susrećemo s izazovima koje pred nas stavlja država. Prije svega zakoni nisu potpuno transparentni te nisu jednaki za sve. Dijelom su usklađeni s EU regulativom i stečevinom, ali čestim izmjenama ne postoji konzistencija na tržištu. Tržište nije potpuno otvoreno, a započeti poslovanje unutar Hrvatske je i prilično veliki izazov. Unatoč tome FlixBus je pronašao svoje mjesto na hrvatskom tržištu poštujući sve zakone i državne namete te svoj razvoj gradi samostalno uz sudjelovanje i suradnju s regionalnim autobusnim partnerima čime podržava lokalno gospodarstvo te zatvara krug o međusobnoj podršci.

Koje tvrtke danas čine FlixBus u Hrvatskoj, s kakvom flotom, koliko vozača, koliko linija, koliko ukupno putnika i sl. 
U ovom trenutku FlixBus čine 6 hrvatskih autobusnih partnera: Brioni Pula d.d., Vincek prijevoz, Slavonija Bus, Knežević prijevoz, Samoborček i Velebit Tours. Partneri koji su dio FlixBus poslovnog modela i čiji su autobusi u potpunosti prilagođeni FlixBus standardima stari su do maksimalno 3 godine, a velik dio flote čine potpuno novi autobusi. Neki od njih su se prvi puta mogli vidjeti u Hrvatskoj. Prije sezone uloženo je u 15-ak novih autobusa, a investicije se sa svakom sezonom i rastom mreže nastavljaju. U Hrvatskoj prometuje trenutačno 35 zelenih autobusa, kojima upravlja nešto više od 170  vozača. Povezali smo gotovo 100 gradova u Hrvatskoj s više od 500 gradova diljem Europe. A radimo na tome da što bolje povežemo i gradove unutar Hrvatske međusobno. Uskoro očekujemo pola milijuna putnika samo u Hrvatskoj, dok se na globalnoj razini ta brojka penje i do 100 milijuna putnika. Nedavno smo otvorili tržište u Bosni i Hercegovini te smo povezali i Srbiju u zelenu mrežu. Upravo poslovanje u zemljama koje nisu dio EU te samim time izazovnije za poslovanje, još smo više pokazali i dokazali kako je naš poslovni model održiv i tražen. Osim navedenih zemalja, iz zagrebačkog ureda upravlja se i Slovenijom, a uskoro krećemo i na tržište Makedonije i Crne Gore. Na društvenim mrežama imamo više od 1,3 milijuna pratitelja.

Koje tržište vam je zanimljivije, unutarnje hrvatsko ili ono međunarodno (Hrvatska – EU). Naime, prema dostupnim informacijama FlixBusova usluga (npr. za liniju Zagreb-Split) je gotovo duplo skuplja od konkurencije. Da li se to radi o višoj razini usluge, dampingu ili nečem trećem? 
Trenutačno većinu naših autobusnih linija čine one međunarodne. No, u cilju nam je povezati i hrvatske destinacije međusobno, što i planiramo do kraja godine. U prethodnom smo odgovoru spomenuli kako tu država igra veliku ulogu te kako tržište nije potpuno otvoreno s jednakim pravilima za sve te poslovanje unutar Hrvatske predstavlja veliki izazov. FlixBus posluje kroz dva modela. Jedan je ovaj očiti, potpuno "zeleni poslovni model" po svim FlixBus standardima i uvjetima, dok drugim poslovnim modelom pojedine autobusne linije naših partnera uključujemo samo u prodajnu mrežu FlixBusa te im otvaramo pristup našim prodajnim kanalima. Ovim modelom poslovanja putnicima iz svih dijelova Europe, al i našim putnicima nudimo mogućnost još šire mreže i još više mogućnosti putovanja. Nedostatak ovakvog modela jest nemogućnost utjecaja na cijenu autobusnih karata. U ovom slučaju one ovise isključivo o partneru. 

Očekujete li da bi vam  širenje izvan EU tržišta moglo izazvati probleme s regulatorima u tim zemljama koje nemaju ujednačenu prijevozničku regulativu?
Nije lako ovakav inovativni poslovni model ponuditi zatvorenim tržištima, no imamo neprocjenjivu podršku lokalnih autobusnih prijevoznika koji su se uključili ili su u procesu uključenja u FlixBus model poslovanja. Na Zakone u takvim državama gledamo više kao na izazove, a rješenja uvijek ima. Iz prve ruke znamo da postoji snažna želja za većom liberalizacijom tržišta, jer to znači i bolje uvjete poslovanja, bolju povezanost, brži regionalni razvoj te otvaranje novih radnih mjesta. Vjerujemo u naš poslovni model i sve dobrobiti koje iz njega proizlaze, jasno se očituju na rastu i razvoju regije. Sigurni smo da će to prepoznati i institucije odlučivanja. Jasno nam je da ništa ne ide preko noći, no vjerujemo već do kraja godine da ćemo ove zemlje ojačati, a mrežu još više proširiti.

Interes u regiji je ogroman

Koliki je interes za vaš koncept u regiji? Najavili ste širenje na jugoistok Europe. Kakve su vam procjene za to tržište, koje zemlje i kad bi to moglo biti operacionalizirano? 
Interes u regiji je ogroman. Počevši od samih putnika koji su FlixBus isprobali diljem Europe i onih koji teže višem standardu. Autobusni partneri nam se već javljaju sami diljem regije. Žele se uključiti i žele da zajedno podignemo tržište i ponudimo nešto drugačije. Kao što smo spomenuli, nedavno smo otvorili tržište u BiH te Srbiji. Moram priznati da s obzirom na prilično zatvoreno tržište ove zemlje predstavljaju pravi izazov. No, mi smo kreativni i imamo samo jednu viziju: učiniti Europu zelenom. Djelomično surađujemo već i s Crnom Gorom i Makedonijom koje su svakako u planu za 2018. godinu. Planovi su ambiciozni, ali izvedivi.